B. Višnjić

ČELNICI EU

Strategija istorijska prilika za Z. Balkan

Novim pristupom Strategije za Zapadni Balkan predviđene su konkretne mjere za jačanje procesa proširenja Evropske unije (EU), poručili su čelnici EU.

Evropska komisija usvojila je danas strategiju za "Vjerodostojnu perspektivu proširenja za Zapadni Balkan".

Strategija je obuhvatila opšte smjernice za brži proces integracije Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Albanije, Kosova, Makedonije i Srbije.

Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost, Federika Mogerini, kazala je na predstavljanju Strategije u Strazburu, da je Zapadni Balkan je dio Evrope geografski, sa nekim državama koje su već članice EU.

"Taj prostor dijeli zajedničku istoriju, izazove i mogućnosti kao EU. Dijelićemo zajedničku budućnost u EU. Strategija je jasan put za svih šest zemalja Z. Balkana", kazala je Mogerini na konferenciji za novinare.

Ona je dodala da Albanija i Crna Gora u potpunosti već dijele spoljnu politiku sa EU.

"Strategija dijeli zajedničku perspeketivu za EU integracije svih šest zemalja, na osnovu jasnog napretka. Vidjeli smo već dosta reformi u tom regionu i odlučnost. Građani i lideri odlučili su da njihove zemlje uđu u EU, svaka na svoj način i svojom brzinom. Bilo je dosta priče o 2025. to nije krajnji rok već realna perspektiva da zemlje završe proces, za one koje pregovaraju i one zemlje koje to čekaju", precizirala je Mogerini.

Strategija, kako je dodala, pokazuje jasan put - "da svih šest naših partnera prevazidju prošlost jednom zauvijek, i da svi zajedno učinimo proces Zapadnog Balkana ka EU nepovratnim i da nastavimo ponovno ujedinjenje kontinenta".

Proširenje jača ekonomiju članica

Visoka predstavnica je najavila da bi narednih nekoliko mjeseci moglo biti ključno za, kako je navela, istorijsku i jedinstvenu priliku.

"Strategija ima i konkretne inicajitive koje pokrivaju ključne oblasti - vladavinu prava, socijalnu sigurnost, kao i integraciju mladih".

EU će, navela je Mogerini, sigurno u budućnosti imati nove članice.

"Naša poruka je da možemo ostvariti zajedno cilj - da Zapadni Balkan bude u EU. Ne u dalekoj već u bliskoj budućnosti", rekla je ona.

Prema riječima Mogerini, proširenje je u interesu članica.

"To će poboljšati i ekonomiju zemalja članica. Ti odnosi su već u uzletu i to je vrlo zanimljivo tržište za EU. Zapadni Balkan je okružen zemljama koje su već članice EU, zato nam je važno da taj region bude bezbjedan, a to im daje jasan put ka EU. Podsjećam vas da je u tom regionu prije 20 godina bio rat. Mislim da dosta građana zemalja članica shvata da imamo zajednički interes da zemlje Z. Balkana imaju evropsku perspektivu", poručila je Mogerini.

Han: Nema prijema bez razrješenja bilateralnih pitanja

Evropski komesar za dobrosusjedsku politiku i proširenje, Johanes Han kazao je da je Strategija istorijska prilika za region koji pripada Evropi.

Svi u regionu, kako je dodao, treba da imaju interes da se međusobno podržavaju na putu ka EU.

"Novim pristupom koji je podržan konkretnim merama mi jačamo proces proširenja koji za uzvrat zahtijeva vjerodostojne napore i reforme, naročito da se ojača vladavina prava. Mi moramo da radimo za dobrobit naših građana", dodao je Han.

Govoreći o 2025. kao godini mogućeg proširenja, Han je kazao da je moguće da jedna ili dvije zemlje budu do tada u EU.

"Jasna poruka Strategije je da EU neće prihvatiti novu članicu koja nije razriješila bilateralna pitanja sa susjedima. Taj datum može imati pozitivan pritisak na lidere, jer je većina građana šest zemalja za ulazak u EU".

Han je dodao i da će napredak zemalja Z. Balkana biti podržan sa šest ključnih inicijativa, koje se odnose na vladavinu prava, pomirenje i dobrosusjedske odnose, bezbjednost i migracije, digitalnu agendu i socijalne integracije.

"Svi moraju da urade domaće zadatke i kandidati za članstvo kao i mi u EU. Moramo saopštiti i članicama koji su benefiti od prijema novih članica", dodao je Han.

Prema njegovim riječima, članstvo u EU ne treba samo da bude motivisano ekonomskim napretkom, već i dijeljenjem evropskog standarda i vrijednosti.

"Govorimo o regionu od 80 miliona ljudi koji je i dalje ranjiv, u smislu stabilnosti, ali evropska perspektiva je pokazala da zemlje članice sada drugačije reaguju. Najbolji primjer za to je ubistvo koje se desilo prošlog mjeseca na sjevernom Kosovu. Dva predsjednikla su odmah razgovarala i smirila tenzije, što ranije ne bi bio slučaj", zaključio je Han.