Objavila: M.L.B.

OPTUŽBE U SKUPŠTINI

DF oštro i sa EU poslanicima

U Skupštini Crne Gore održan je sastanak Parlamentarnog odbora Evropske unije i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP), na kome se raspravljalo i o izbornoj reformi uoči predstojećih izbora. Sjednici nakon prekida bojkota prisustvovali su i poslanici DF-a.

Predsjednik Skupštine Ivan Brajović Brajović je na početku sjednice kazao da je DF danas opet u Skupštini.

"Siguran sam da je prihvatanje političke realnosti djelotvorno za cjelokupno društvo i preduslov napretka i razvoja. Odsustvo ostatka opozicije neće usporiti rad na ispunjavanju obaveza, ali takav stav otvara sumnju da li opozicija svesno želi da upori naš EU put", pitao je Brajović.

Kaže da je na Crnoj Gori da pokaže da je pouzdan partner EU i NATO-a. I Skupština će, kaže Brajović, u naredne tri godine biti posvećena ispunjavanju evroatlanskih obaveza.

"Nastojaćemo da Crna Gora bude spremna za punopravno članstvo", kazao je Brajović.

Šef Delegacije EU u Crnoj Gori, Aivo Orav, takođe je pozdravio povratak DF-a u parlament.

"EU konzistentno ohrabruje sve političke aktere u Crnoj Gori da se vrate političkoj debati na onom mjestu gdje ona i pripada, odnosno u parlamentu. Najavaljeni povratak dijela opozicije je stoga nešto što pozdravljamo", naveo je Orav.

Takođe, Orav je je poručio da nezavisni pluralistički i snažni mediji predstavljaju ugaoni kamen svakog demokratskog društva.

"Javni emiteri imaju posebno važnu ulogu u društvu i treba da uvijek ostanu nezavisni i zastićeni od neodgovarajućeg uticaja i političkog pritiska sa bilo koje strane. Uz to važno je da zakonodavni okvir pruža novinarima uslove da svoje obaveze izvršavaju profesionalno", istakao je šef Delegacije EU u našoj zemlji.

Potpredsjednik Vlade Zoran Pažin ocijenio da je dosadašnji bilans od 30 otvorenih i tri privremeno zatvorena pregovaračka poglavlja uspjeh kojim se ne može pohvaliti nijedna druga država kandidat za članstvo u EU.

"Takav rezultat nas samo dodatno motiviše da još intenzivnije nastavimo sa napretkom. A jedno od ključnih očekivanja je da će Evropska unija prepoznavati i odvojeno cijeniti učinke svake države koja teži članstvu u Uniji", saopštio je Pažin.

Govoreći o slobodi izražavanja i slobodi medija, Pažin je istakao potrebu proaktivnijeg djelovanja organa za otkrivanje napada na medije, kao i potrebu jačanja samoregulacije medija.

"Statistika u 2017. godini potvrđuje da Crna Gora nije država u kojoj se bilježi nasilje nad medijima koje može biti okarakterisano kao sistemski problem. Zaključno sa septembrom, pravosudni organi su zabilježili četiri slučaja prijetnji novinarima, od kojih je jedan predmet riješen osuđujućom, jedan oslobađajućom presudom, a za dva predmeta je postupak u toku", izjavio je on.

Potpredsjednik Vlade kazao je da očekuje da tokom naredne godine Crna Gora dobije mjerila za zatvaranje Poglavlja 23 i 24.

Naredna faza pristupanja EU vrlo zahtjevna

Kopredsjedavajući POSP-a, Dejvid Martin, kazao je da su u EU posvećeni procesu proširenja.

"Zadovoljni smo napretkom Crne Gore, ali ne podcjenjujemo izazove pred kojima se vaša država nalazi", kazao je on.

Martin je naveo da mu je drago što današnjem sastanku prisutvuje i opozicija, jer, kako je kazao, žele otvorenu raspravu.

Ambasador Estonije u Crnoj Gori, Danijel Erik Šaer, istakao je da je naredna faza pristupanja EU vrlo zahtjevna.

"Crna Gora je pouzdan partner EU na Zapadnom Balkanu. Sljedeća faza pristupanja Crne Gore EU je vrlo zahtjevna. Crna Gora mora pojačati napore kako bi ojačala slobodu medija. Pozdravljamo stalni napredak na evropskom putu i podstičemo Crnu Goru da ide dalje u tom procesu", poručio je Šaer.

POSP je obrazovan u junu 2010. godine nakon stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.  Odbor koji čine poslanici Skupštine Crne Gore i Evropskog parlamenta sastaje se dva puta godišnje u Briselu i Podgorici.  

POSP razmatra sve aspekte odnosa između EU i Crne Gore, a posebno primjenu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

Tanok tražio izvinjenje Medojevića zbog uvreda 

Izvjestilac Evropskog parlamenta Čarls Tanok istakao je da je Crna Gora predvodnik EU integracija i pozdravio je povratak DF-a u Skupštinu.

"Povratak DF-a je pozitivan korak parlamentaraca. Protivim se politici da se ne učetvuje u radu parlamenta”, kazao je Tanok i pozdravio najavljeni povratak Ujedinjene Crne Gore i nezavisnog poslanika Aleksandra Damjanovića.

Tanok je istakao da će predstojeći predsjednicki i lokalni izbori biti prilika da se vidi kako se Crna Gora odnijela prema preporukama Posmatračke misije OEBS-a.

Predsjednik Pokreta za promjene i jedan od lidera DF-a, Nebojša Medojević, optužio je Tanoka da govori neistine o Crnoj Gori.

"O tome sam obavijestio ministra vanjskih poslova Borisa Džonsona. Zbog privatnih veza sa Džonom Kenedijem Gvozdenovićem, njegovi izvještaji su neobjektivni", kazao je Medojević i poručio Tanoku da bi trebalo da ga bude sramota.

Tanok je odbacio Medojevićeve optužbe i zatražio izvinjenje, navodeći da je uvrijeđen zbog pokušaja diskreditacije njegovog rada u procesu integracija.

"U mojoj zemlji ovo bi moglo da dovede do građanske parnice", rekao je on.

Tanok je odgovorio da nema predrasude ni prema jednoj partiji.

"Sastao sam se sa Džonom Kenedijem Gvozdenovićem prije nekoliko godina. Da sam nešto htio da sakrijem, taj susret bi bio tajan. Nemam nikakve veze sa njim. To su besmisleni navodi. Očekujem izvinjenje", poručio je Tanok.

Dejvid Martin je kazao da ne dovodi u pitanje integritet Tanoka.

"Razočaran sam zbog vaših riječi", poručio je Martin Medojeviću.

Funkcioner DF-a, Milan Knežević, kazao je da parlament progonio poslanike DF-a.

"Svako ko kaže da su poslanici DF-a učestvovali u državnom udaru, želim da kažem da je korumpiran", kazao je Knežević.

On je upitao parlamentarce EU da li u njihivim zemljama parlament ukida imunitet poslanicima i određuje pritvor, na šta je reagovao predsjednik Skupštine Ivan Brajović, navodeći da parlament nije ukidao pritvor kako to Knežević želi da predstavi.

"Očigledna je namjera DF-a, pošto je prenos uživo, da naprave pozorište od ovoga", naveo je Brajović.

Poslanik EP Jozo Radoš je pozdravio što se suđenje za pokušaj terorizma prenosi uživo na televiziji. On je naveo da je izvještaj OEBS-a u vezi parlamentarnih izbora većinom bio pozitivan, uz određene slabosti.

Takođe, Radoš je kazao je da sadašnji sastav Skupštine moze prostom većinom usvojiti izmjene zakona vezane za predsjedničke izbore, uz poruku da opoziciji da u parlamentu treba da rješava sve probleme.

"Sve lokalne izbore treba organizovati istovremeno, što bi doprinijelo stabilnoj politikoj situaciji u Crnoj Gori. Stalno organizovanje lokalnih izbora nije rješenje", poručio je Radoš.

Medojević je, obraćajući se hrvatskom poslaniku u EP, kazao da je glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić za vrijeme napada na Hrvatsku 1990-ih počinio više krivičnih djela, te da je glavni svjedok saradnik Saša Sinđelić u Hrvatskoj pravosnažno osuđen za ubistvo.

Takođe, kazao je da šef posmatračke misije OEBS-a Roman Jakič u izvještaju nije naveo da se četiri dana prije izbora sastao sa čelnicima DF-a, koji su mu, kako je naveo, ukazali šta će se destiti 16. oktobra.

Poslanik DPS-a, Obrad Stanišić, je istakao da su sve opozicione partije prihvatile rezultate izbora nakon objavljivanja rezultata.

"Opozicija je slavila glavnog specijalnog tužioca kada su se vodili postupci protiv funkcionera vladajuće partije. Šta se sad desilo, ne znam", naveo je Obradović.

Andrija Mandić je kazao da povratak u parlament nije stvar lične prirode, "niti želimo da saopštimo istinu jer ne možemo da je saopštimo jer ne možemo na drugom mjestu".

"Smatram da je ovo važan dan, što građani mogu da vide drugu Crnu Goru, jer su navikli kad dođe neko iz EU ili SAD, da se većina koja komunicira sa njima ponaša podanički, a ne ravnopravno kao što mi danas razgovaramo", kazao je Mandić.

On je naveo da su preporuke OEBS-a samo kozetičke, da izmjene izbornih zakona moraju da budu mnogo veće i šire.

Mandić se saglasio sa poslanikom EP da se lokalni izbori održe svi istog dana, navodeći da vladajućim partijama odgovara odvojeno održavanje lokalnih izbora.

"Vlada namjerno kreira situaciju kako bi se sva energija mogla koncentrisati na jednu ili dvije opštine", kazao je on.

Potpredsjednik Skupštine, Branislav Gvozdenović, istakao je da je izborno zakodavstvo, po kojem su održani izbori u prethodnom periodu, usvojeno dvotrećinskom većinom, u čemu je učestvovala i opozicija.

"Kompletnu infrastrukturu vezanu za izborno zakodavstvo radio je MUP, na čijem čelu su bila dva ministra iz redova opozicije (Raško Konjević i Goran Danilović)", rekao je Gvozdenović.

Poslanica EP, Žoel Beržemon, kazala je da je na polju vladavine prava potrebna politička volja i ubjedljivi rezultati, ali i bolja kontrola u oblasti finansiranja političkih partija.

Poslanica DPS-a, Daliborka Pejović, kazala je treba jačati određene kapacitete, a posebna obaveza mora se imati prema Agenciji za sprječavanje korupcije (ASK), s naglaskom na finansijske istrage.

"Utisak da je ugroženo izvještavanja RTCG"

Predsjednik Administrativnog odbora, Ljuiđ Škrelja, podsjetio da su pred Administativnim odborom postupci utvrđivanja osnova za razrješenje određenih članova Savjeta RTCG i i Savjeta Agencije za elektronske medije (AEM).

"Nikada kao sada, Odbor i Skupština rade pod pritiskom stvaranja privida vođenja političkih procesa. Međutim, radi se isključivo o dosljednoj primjeni zakona", istakao je Škrelja.

Poslanik EP, Ric Tomas, kazao je da ako mediji ne funkcionišu, ne funkcioniše ni demokratija kako bi trebalo.

"Čitajući dokumente i posmatrajući situaciju u Crnoj Gori, stiče se utisak o situaciji koja je štetna po medijske slobode. Podatak da je bilo 27 napada na novinare i medijske kuće u dvije godine stvara sliku straha za novinarsku profesiju, čak iako ne postoji direktna cenzura", kazao je Tomas, pozivajući da se stvore uslovi rad novinara kako ne bi dolazilo do auto cenzure.

Što se tiče razrješenje članova Savjeta RTCG, on je naveo da je imao u uvid izvještaj koji govori da je to bila pogrešna odluka.

"Čuo sam sada da je ta odluika donesena u skladu sa zakonom, ali ostaje utisak da je ugroženo slobodno izvještavanje Javnog servisa, a sami taj utisak podriva demokratiju", istakao je Tomas.

On je dodao da samo transparentnošću se može odgovoriti na optužbe.