Objavio: B.V.

ULJAREVIĆ O OPOZICIJI

Brzo odlučiti o narednim potezima

Građanska opozicija nakon povratka Demokratskog fronta u parlament moraće brzo da odluči koji će joj biti naredni potezi, a jasno je da se ne mogu zadržati na postojećoj formi bojkota, ocijenila je direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević.

Ona je rekla da je bojkot parlamenta od početka bio riskantna taktika, ali mu je, kako je navela, jedinstvenost opozicionog izraza davala određenu snagu, i pored par prekida od pojedinih aktera radi pojedinačnih pitanja.

Uljarević smatra da je sada situacija višestruko komplikovana za građanski orijentisanu opoziciju i bitno mijenja dosadašnje pozicije.

"Ovaj dio opozicije moraće brzo da djeluje jer gubi na inicijativnosti, a više je nego jasno da se ne mogu zadržati na već postojećoj formi bojkota. Šta god da odluče moraju ispuniti dva preduslova - jedan je da postignu visok nivo koordinacije, a drugi da njihova politička platform bude jasna i jednostavna za javnu komunikaciju", rekla je Uljarević agenciji MINA.

Kako je navela, bojkot nije doveo do ispunjenja postavljenih zahtjeva, osim jednog parcijalno.

„Početak suđenja za pokušaj terorizma bi trebao da vodi razjašnjenju tog slučaja koji nije samo bacio sjenku na izborni dan, već je opteretio ukupnu političku i društvenu dinamiku u protekloj godini“, rekla je Uljarević.

Dodatno, kazala je Uljarević, upravo onaj dio opozicije koji je najstrastvenije zagovarao bojkot, i po mnogo čemu s pravom bio prepoznat kao radikalan, sada se vraća u Skupštinu.

„I time poziciju građanski orijentisane opozicije čini dodatno komplikovanom, uvodeći je u potrebu dokazivanja posvećenosti da se samo kroz dijalog može doći do rješenja političke krize, gdje je bojkot trebalo da posluži kao sredstvo za brže dolaženje do cilja, a što se očito nije desilo“, precizirala je Uljarević.

Naravno, kako je navela, to ne znači da do dijaloga neće doći.

„Ali je pozicija DPS-a u taktičkom smislu sada ojačana, jer opozicija u cjelini, u postizbornom periodu ili periodu bojkota Skupštine, nije uspjela da smanji mogućnosti povlačenja političkih poteza vladajućoj strukturi“, kazala je Uljarević.

Na pitanje kako vidi da će se u krajnjem završiti aktuelna pregrupisavanja u opozicionim redovima, i koliko sve to utiče na njihove zahtjeve za vanrednim parlamentarnim izborima, ona je rekla da je opozicija i sada, uslovno rečeno, grupisana u dvije ne do kraja jedinstvene i koordinirane grupacije.

Jednu grupaciju, pojasnila je Uljarević, personifikuje DF, a priklanja joj se Ujedinjena Crna Gora i svi oni koji se vraćaju sa njima u Skupštinu, iako ti razlozi povratka ne moraju biti identični.

„A druga uključuje korpus građanski orijentisanih stranaka koje već neko vrijeme vode dijalog o mogućnostima koordinacije u zalaganju za promjenu sistema i strukture vlasti u Crnoj Gori“, navela je Uljarević.

Ostaje, kako je kazala, da se vidi na koji način će ta dva pola opozicione scene djelovati, i kakav će kvalitet komunikacije biti i među njima samima. „To ćemo brzo znati i od toga će u bitnom zavisiti i kapacitet opozicije da mijenja odnose snaga na političkoj sceni“.

Upitana koliko je Crna Gora sada daleko od vanrednih parlamentarnih izbora, Uljarević je kazala da je svakako dalje nego prošle godine u ovo vrijeme, jer bojkot nije bio praćen drugim aktivnostima koje bi adekvatno doprle do domaće javnosti, ali i zainteresovanih međunarodnih aktera.

„Protok vremena u politici je faktor koji ima svoj uticaj, a vještina vođenja politike je i u razumijevanju novih okolnosti i prepoznavanju i primjeni onih metoda koje produkuju najveću učinkovitost“, rekla je ona.

Na pitanje koliko na eventualne varedne izbore mogu uticai lokalni u Podgorici, odnosno njihov rezultat, ona je ocijenila da ti izbori mogu biti „najvažnija politička bitka koju će opozicija voditi u 2018. godini, a posebno imajući u vidu solidan rezultat opozicije na posljednjim parlamentarnim izborima 2016. u Podgorici“.

Komentarišući dešavanja u Socijalističkoj narodnoj partiji (SNP), Uljarević je ocijenila da je situacija u toj partiji očito složena.

Kako je kazala, novi predsjednik Vladimir Joković, izabran na posljednjem partijskom Kongresu, s teškom mukom uspostavlja kontrolu nad partijom, koju je inače preuzeo u lošem finansijskom, kadrovskom i infrastrukturnom stanju.

Prema riječima Uljarević, on je uspio u kratkom vremenu da uspostavi i odličnu komunikaciju sa drugim liderima građanski orijentisanih partija, što SNP-u može biti značajno u procesu potrebne konsolidacije, ali predstavlja i važan doprinos naporima uspostavljanje funkcionalnog dijaloga u tom opozicionom korpusu.

Ona je podsjetila da Jokovićev izbor nijesu osporili protivkandidati, niti je na to javno imao zamjerki bivši predsjednik SNP-a Srđan Milić.

„No, jasno je da se ni on ni njemu bliski bivši i sadašnji funkcioneri SNP-a, koji i dalje imaju određeni uticaj u partiji, sa tim ne mire i svoj uticaj i poziciju koriste protivno zvaničnoj partijskoj politici“, kazala je Uljarević.

Ona je rekla da u tom kontekstu vidi i povratak Milića i Danijele Pavićević u Skupštinu Crne Gore, „a što je suprotno stavu te partije koju, shodno ovlašćenima, zvanično zastupa njen lider Joković“.

„SNP se i dalje nalazi na raskrsnici. Ova partija je, vjerujem, preumorna od podjela, ali može biti odlazaka, napuštanja kao još nedovršene reakcije svega što se dešavalo u posljednjem periodu“, ocijenila je Uljarević.

Ona smatra da sam politički brend SNP-a i dalje nosi neku težinu i da olakšava postizanje parlamentarnog statusa i da može biti razlog i dalje borbe.

"Više ne toliko za partiju koliko za ime, kako god to bilo paradoksalno", kazala je Uljarević.