[ Izvor: Dnevne novine; Objavio: I. P. ]

SAVJETNIK RAME

Pacoli ne razumije kako funkcioše EU

Škeljzen Malići, politički savjetnik za region albanskog premijera Edija Rame, kaže da zahtjev Bedžeta Pacolija, da demarkacija Kosova sa Crnom Gorom ne bude uslov za liberizaciju viza za građane Kosova, pokazuje da ministar spoljnih poslova Kosova, ne razumije kako funkcioniše Evropska unija.

To je, dodaje on, predstava za unutrašnju upotrebu na Kosovu.

“Nova vlada Kosova obećala je da će se vizni režim liberalizovati do kraja godine, što je podrazumijevalo da će se i pitanje demarkacije granične linije sa Crnom Gorom pod hitno ratifikovati od kosovske Skupštine jer je to i zvanično bio posljednji uslov koji Kosovo nije ispunilo za liberalizaciju”, kaže Malići u razgovoru za Dnevne novine.

Međutim, dodaje, premijer Haradinaj je odmah po preuzimanju dužnosti smijenio komisiju koja je radila na sporazumu za demarkaciju zauzevši oštar stav po tom pitanju i u novu komisiju imenovao najžešće protivnike sporazuma i javno tvrdio da je Kosovo izgubilo osam hiljada hektara teritorije i da će od Crne Gore tražiti reviziju.

“Potpredsjednik Vlade Pacoli otišao je u Podgoricu da ispita teren i kada je shvatio da Crna Gora ne želi da ponovo otvori to pitanje, okrenuo se ka EU i tražio da se liberalizacija više ne uslovljava demarkacijom. Pacoli izgleda ne razumije kako funkcioniše EU. To što Pacoli pokušava da se “ubjeđuje” sa komesarom EU zapravo je više propagandni gest za unutrašnju upotrebu, da se u kosovskoj javnosti stvori utisak kako nova vlada radi na liberalizaciji viza, ali je suočena sa tvrdim stavovima Podgorice i EU”, rekao je Malići.

Dodaje da različiti stavovi neće stvoriti tenzije, jer je “sporna” granična linija u potpunosti nenaseljena oblast.

Što se tiče tvrdnje da u kosovskoj skupštini nema većine koja bi ratifikovala sporazum, Malići kaže da to nije sasvim izvjesno.

“Ako bi nova vlada podržala potpisani sporazum iz 2015, a takođe i stranka ranijeg premijera Ise Mustafe, koja je sada u opoziciji, većinom bila i dalje za sporazum, može se doći do kvalifikovane većine. Problem je ipak u tome da je novi premijer Haradinaj, dok je bio u opoziciji sam pokrenuo i do krajnosti ispolitizovao sporazum o granici, i sada ne može da prizna svoju grešku”, istakao je kosovski intelektualac.

Što se tiče lobiranja albanskog premijera Edija Rame, da kosovska vlada prihvati sadašnje razgraničenje Kosova i Crne Gore, Malići objašnjava da je intervencija Rame bila dosta neprijatna za Haradinaja, ali je treba shvatiti kao pojačavanje pritiska koji dolazi sa svih strana, prije svega od EU, SAD i neutralnih ekspertskih komisija, da je sporazum iz 2015. godine u potpunosti validan kada se radi o granicama Crne Goge i Kosova u bivšoj Jugoslaviji.

“Kosovo je postalo nezavisno u tim granicama. Može se razgovarati o tome da li je ta granica bila 'pravedna' i povučena na naučnim, geografskim, etničkim i drugim principima, ali je to u ovom slučaju jedna od situacija sukcesije bivše Jugoslavije irelevantno, što Haradinaj i njegovi istomišljenici tvrdoglavo ne žele da shvate. Ako bi se prihvatila revizija ove granice iz 1989. godine, Kosovo će imati mnogo težu i ozbiljniju situaciju sa demarkacijom granice sa Srbijom”, zaključio je Malići.