GRAĐANI MVP-U

Šta ste uradili oko spomenika Barišiću?

Grupa građana pokrenula je na društvenim mrežama potpisivanje građanske inicijative i otvorenog pisma Vladi i ministru vanjskih poslova Crne Gore kojim žele, kako navode, da upute "javno nezadovoljstvo zbog pozicije MVP, koje skoro godinu ćuti o ignorisanju protestne note koju je Crna Gora uputila Hrvatskoj 1. avgusta 2016, povodom podizanja spomenika hrvatskom teroristi Miru Barešiću".

Oni navode kako su s pažnjom propratili nedavnu ekspresnu reakciju Vlade Crne Gore na određene pretenzije iz Republike Hrvatske, koje je zvanični Zagreb uputio putem diplomatske note, ali i reakciju hrvatskih političkih partija i državnih medija po spornom pitanju.

Ipak, navode da se ne mogu oteti utisku da je po istom, ili čak gorem pitanju, zvanična Hrvatska reagovala dijametralno suprotno, što je itekako zabrinjavajuće jer se radi o slučajevima koji se ne mogu zaobići u odnosima dvije države.

"Neophodno je da se Vlada i MVP Crne Gore javno izjasne po tom pitanju, te javnost obavijeste o efektima svoje protestne note zvaničnom Zagrebu. Javnost Crne Gore itekako interesuje - kakva je bila pozicija hrvatske strane, njihove Vlade i MVP-a Hrvatske, po ovom pitanju? Kakva su bila njihova obrazloženja u odgovoru na protestnu notu, ako je odgovora bilo? I, koji je konačan stav zvanične Crne Gore po tom pitanju", navodi se u pismu.

U Hrvatskoj je Barešiću 31. avgusta 2016, u Dragama kod Pakoštana, na trgu koji nosi njegovo ime, otvoren spomenik - osobi koja je "na ciničan i svirep način učestvovala u monstruoznom ubistvu ambasadora Jugoslavije Vladimira Rolovića, rođenog Baranina, u napadu izvršenom 7.4.1971. u Stokholmu".

Potpisnici peticije dodaju i da je "veličanje teroriste nastavljeno", time što je u Splitu jedna ulica dobila ime po njemu, a u Seget Vranjici - Obala Mira Barešića.

"Upravo zato nas interesuje na kojim principima Hrvatska donosi odluke o dizanju spomenika, imenovanju ulica, trgova i obala u čast monstruozne ličnosti, ali i vaš planirani odgovor na takav nečuveni postupak, kao i ignorisanje protesta iz Crne Gore. Javnost ima pravo da zna i na koji će način zvanična Crna Gora njegovati sjećanje na taj teroristički akt i zločin nad svojim sinom, ambasadorom Vladimirom Rolovićem, koji je stradao mučeničkom smrću i proglašen narodnim herojom", navodi se u pismu.

Potpisnici od Vlade i MVP zahtijevaju informacije o konačnoj krivičnopravnoj zaštiti crnogorskih građana, koji su kao ratni zarobljenici mučenički postradali u logoru Lora u Splitu.

"Šta se uradilo po pitanju privođenja pravdi upravnika i stražara, odnosno hrvatskih službenih lica odgovornih za mučenje i likvidaciju petorice Nikšićana, ratnih vojnih zarobljenika u splitskoj Lori. Detalji toga, umu nepojmljivog zločina u hrvatskom državnom zatvoru- su dati u Izvještaju Amnesti internešnala za 1993. godinu, u vidu svjedočenja Gavrila Tripkovića iz Čapljine (svjedok 259-94-6)", navode u pismu, dodajući da se, "iz otvorenih izvora informacija" saznaje da "niko od službenih osoba hrvatskog logora Lora nikada nije odgovoaro za taj monstruozni zločin".

"Upravo zato, nameće se pitanje - šta planiraju i šta mogu uraditi pravosudni organi Crne Gore po pitanju rasvjetljavanja ovoga tragičnog slučaja naših građana, i na koji način se planiraju na državnom nivou njegovati sjećanja na stradanje crnogorskih ratnih zarobljenika".

Potpisnici su uvjereni da će na osnovu dobijenih odgovora i činjenica, crnogorska javnost biti u prilici da sudi o riješenosti Republike Hrvatske da se na adekvatan način, i odgovorno odnosi prema pitanjima koji su od interesa i značaja za Crnu Goru i njene građane.

"Naravno, i prije svega, da sudi o kapacitetima crnogorskih državnih organa da vode principijelnu spoljnu politiku…", navodi se, pored ostalog u pismu.

Inicijatori peticije su, kako je saopšteno, mr Aleksandar Saša Zeković, Vojin Grubač i Vladan Jeknić. Peticiju su, pored ostalih, dosad podržali NVO aktivista Boris Raonić, psihološkinja Sanja Maraš, novinari "Vijesti" Sead Sadiković i Dragana Šćepanović, novinari RTCG Tanja Fatić i Zoran Leković, predsjednica NVO "Sigurna ženska kuća" Ljiljana Raičević, Aida Petrović iz Sigurnog ženskog lobija, Snežana Jonica, zagovornik ljudskih prava osoba sa invaliditetom Milenko Vojičić, predsjednica UO LGBT Forum progres Bojana Jokić, aktivista Darko Ivanović, Saša Mijović iz NVO 4Life, režiser Nikola Vukčević, te brojni građani i intelektualci…