[ Mina;Objavio: B.V. ]

BRAJOVIĆ PORUČIO

Antifašizam u temelju naše državnosti

Odbacivanjem antifašizma negirala bi se crnogorska državnost, poručeno je sa skupa „Šta je antifašizam u Crnoj Gori danas“, koji je u parlamentu organizovan povodom Dana pobjede nad fašizmom i Dana Evrope.

Predsjednik Skupštine, Ivan Brajović, kazao je da antifašistički pokret predstavlja početak razvoja moderne Crne Gore, čije su ideje ugrađene u današnje biće nezavisne i evropske države.

„Današnja priča o antifašizmu i pojavnim oblicima fašizma ima svoju istorijsku osnovu i istorijski kontekst i protok vremena ne smije biti prilika za širenje proizvoljnosti i relativizaciju istorijskih istina i dokazanih vrijednosti“, istakao je Brajović.

Prema njegovim riječima, uprošćavanje, zamagljivanje i zloupotreba istorijskog konteksta i nacionalizam pogoduju razvoju i bujanju pojavnih oblika fašizma i otvaraju prostor za njegovo širenje.

„Od ključnog je značaja njegovanje kulture sjećanja, jer fašizam kao istorijski neuporediva negativna pojava, ne prestaje da postoji. Naša uloga je da branimo dokazane i ostvarene vrijednosti i da na njima gradimo naše društvo“, poručio je Brajović.

On je podsjetio da su izvorni i obavezujući postulati antifašizma internacionalizam, tolerancija različitosti, kao i marginalizovanje nacionalnih, vjerskih, rodnih, političkih i drugih različitosti kao bitnih karakteristika kojim se vrjednuju drugi.

„Smatram da sve institucije Crne Gore, pojedinci, nevladine organizacije, intelektualna elita, imaju zadatak da doprinose njegovanju demokratskih vrijednosti, utemeljenih u antifašizmu. Skupština Crne Gore i ovim skupom pokazuje svoju društvenu odgovornost i doprinosi afirmaciji tih vrijednosti“, naveo je Brajović.

Predsjednika SUBNOR-a i antifašista Crne Gore, Zuvdija Hodžić, kazao je da je savremena Crna Gora u suštini antifašistika.

On je rekao da je obišao sve republike bivše Jugoslavije, i da može da kaže da je, u odnusu na druge, situacija u Crnoj Gori idealana što se tiče antifašizma i poštovanja tekovina NOB-a i revolucije.

Hodžić je naglasio da je partija Antifašista Crna Gora, i da se oni ne vežu ni za jednu stranku.

„Poštujemo svaku partiju za koju prepoznajemo da je na našim programskim opredjeljenjima, a to su danas partije koje u Crnoj gori predstavljaju političku elitu i vlast“, kazao je on.

Prema njegovim riječima, Antifašisti nemaju razumijevanja za opoziciju „koja metodom fašističkog upada pokušava da ruši parlament i institucije države“.

„Biti opozicija ovakvoj državi je sramno, a biti opozicija vlasti je dobro, jer bi i vlast bila bolja. Ali, ako ne valja opozicija, ne možemo ni da očekujemo nešto od vlasti“, smatra Hodžić.

Istoričar i poslanik u parlamentu, Dragutin Papović, kazao je da je antifašizam u Crnoj Gori uspio jer se poklopio sa izvornim crnogorskim vrijednostima koje tolerišu različite vjere, nacije i države, i koje u osnovi vjeruju u čovjekoljublje.

Zato je, kako je naveo, antifašizam u Crnoj Gori i danas „živ i vitalan, i zapisan u državnim, pravnim, političkim, kulturnim, obrazovnim i moralnim normama obnovljene crnogorske državne nezavisnosti“.

„Ipak, trebalo bi uvijek imati u vidu da su fašizam i nacizam u Crnoj Gori tokom Drugog svjetskog rata imali značajan broj pripadnika i saradnika, i da ideje tih kolaborantskih snaga, iako u manjini, žive i dana“, kazao je Papović.

On je istakao da je antifašizam osnova crnogorske državnosti, ali da on nije i ne smije biti konzerviran.

„Trebalo bi da ga afirmiše i unaprjeđuje svaka generacija crnogorskih državnika, i to se mora raditi sistemski i organizovano, naročito preko školstva i kultivisanja javnog i političkog ponašanja“, smatra Papović.

Prorektor Univerziteta Crne Gore, Živko Andrijašević, kazao je da je za Crnu Goru antifašizam, uz jugoslovenstvo i komunizam, jedna od tri velike nadnacionalne ideje koje su tokom 20. vijeka imale Crnogorce za sljedbenike.

„I kao i sve velike nadnacionalne ideje, koje izlaze iz naših nahijskih okvira, te ideje su doprinijele da Crna Gora ostvari najveći modernizacijski iskorak u svojoj istoriji, i da stvori više stvaralačkih elita“, kazao je Andrijašević.

On je rekao da ukazivanje na izvorišta i posljedice crnogorskog antifašizma neminovno dovodi i do preispitivanja i definisanja „one druge strane“.

„U Crnoj Gori se, prije svega u naučnim krugovima, pravi jedna blaga rezerva i nameće neka vrsta uviđajnosti da se time ne povrijedi ona druga strana, i da se ne produbljuju identitetske i svake druge podjele“, naveo je Andrijašević.

On smatra da je takav pristup pogrešan. „Sa nekim stvarima i pojavama ne treba imati kompromisa“.

Profesor na beogradskom Fakultetu političkih nauka, Ilija Vujačić, kazao je da Crna Gora, više od bilo koje druge nasljednice Jugoslavije, cijeni i poštuje doprinos antifašističke generacije.

„Antifašizam je u stubovima crnogorske državnosti i njenom građanskom identitetu. Zato bi se sa odbacivanjem ntifašizma negirala i crnogorska državnost“, smatra Vujačić.

Prema njegovim riječima, politički identitet Crne Gore velikim dijelom počiva na antifašizmu.

„Ne samo da su antifašizam i crnogorska država blizanci, rođeni u turbulentnom i opasnom dobu netrpeljivih i vremenu ekstrema, nego je on sadržan u osnovnim principima karaktera države“, dodao je Vujačić.