Milena Đurđić, VOA

KARPENTER ISTAKAO

Članstvo će osujetiti miješanje Rusije

Dosadašnji podaci o pokušaju terorističkog napada u Crnoj Gori ukazuju na umiješanost Rusije, koja mora da bude zaustavljena, kaže u intervjuu za Glas Amerike bivši zamjenik pomoćnika američkog sekretara za odbranu Majkl Karpenter. Karpenter, trenutno direktor u novoformiranom Pen Bajden Centru za diplomatiju i globalni angažman, na čijem čelu je bivši potpredsjednik SAD Džo Bajden, poručio je da postoje dobre šanse da Crna Gora postane punopravna članica NATO-a do maja, ali i dodao da će to zavisiti od stava nove administracije u Vašingtonu o crnogorskom članstvu.

Više od četiri mjeseca nakon pokušaja terorističkog napada u Crnoj Gori, u javnosti se iznosi sve više detalja o tom slučaju. Pažnju, očekivano, najviše privlače navodi o umiješanosti dijela ruskih državnih struktura koje bi, kako za Glas Amerike ističe bivši zvaničnik Pentagona Majkl Karpenter, trebalo veoma ozbiljno shvatiti.

"Svi tragovi u pokušaju puča vode do Moskve. Dvojica vodećih počinlaca su ruski državljani, sa navodnim vezama sa ruskom vojnom obavještajnom službom", kaže Karpenter.

Rusija odbacuje kao apsurdne optužbe da je povezana sa dešavanjima u Crnoj Gori. Međutim, istovremeno je predmet istrage u Sjedinjenim Državama, zbog navodnog miješanja u prošlogodišnje predsjedničke izbore. Karpenter smatra da se može povući jasna paralela između ta dva slučaja.

"Imate Rusiju koja finansira strane koje su riješene da poremete institucije - ili euro i NATO skeptike, izolacioniste i one koji su protiv establišmenta", ističe Karpenter.

Crnogorski primjer ipak bi trebalo da posluži kao upozorenje da Rusija mora da bude zaustavljena, ocjenjuje Karpenter. Odgovor međunarodne zajednice bi, prema njegovom mišljenju, prije svega trebalo da bude finalizacija procesa pristupanja Crne Gore Alijansi.

"Kada Crna Gora uđe u NATO, vrata će biti zatvorena za neke od tih štetnih aktivnosti Rusije. Nisam naivan i ne mislim da će stati, nastaviće se, ali kada Crna Gora postane članica, taj neposredan cilj da se zemlja destabilizuje, učini haotičnom i time spriječi da se pridruži Alijansi, biće osujećen", poručuje Karpenter.

Protokol o pristupanju Crne Gore Alijansi nijesu ratifikovale još samo tri članice, među kojima su i Sjedinjene Države. Kada će se američki Senat izjašnjavati o tom pitanju još nije poznato. Ono što je nesporno je da crnogorsko članstvo ima ubjedljivu podršku senatora.

"Da se o tome glasa na zasijedanju Senata, predvidio bih da bi protokol bio odobren sa 98 glasova za prema dva protiv ili 99 za i jednim protiv ili moguće jednoglasno", smatra Karpenter.

Zvaničnici u Podgorici očekuju da će Crna Gora postati 29. članica Alijanse do kraja maja i samita NATO-a. Karpenter ocjenjuje da za to postoji dobra šansa, ali i naglašava da je sve stvar političke volje u Vašingtonu i da lideri u Senatu razgovoraju sa administracijom o tom pitanju.

"Na kraju dana, za ratifikaciju je potreban predsjednikov potpis, i ako predsjednik to ne uradi ili da signal liderstvu u Senatu da uspori proces, onda bi to moglo da se odugovlači", kaže Karpenter.