ĐUKANOVIĆ PORUČIO

CG na pravilnom kolosjeku budućnosti

Crna Gora desetogodišnjicu svoje nezavisnosti dočekuje na pragu NATO alijanse i u poodmakloj fazi integracije u EU. Ekonomski parametri pokazuju da prednjači u regionu, a u toku je i realizacija kapitalnih razvojnih projekata. Posljednjih mjeseci, međutim, suočava se i sa složenom političkom situacijom...O svemu tome, dometima u protekloj deceniji i izazovima koji stoje pred Crnom Gorom u vremenu koje dolazi, za Dnevne novine govorio je predsjednik Vlade, Milo Đukanović.

DN: Gospodine Đukanoviću, prije tačno deset godina, sat i po nakon ponoći, građanima Crne Gore čestitali ste državu, poručujući da  želite da Crna Gora bude prostran i komforan dom za svakog njenog građanina i  dobar i otvoren prijatelj svima u našem okruženju. Kakva je Crna Gora danas?

ĐUKANOVIĆ: Crna Gora se stabilno i dinamično kreće prema zacrtanom cilju. Prevashodno i najbitnije – Crna Gora je naša: u sigurnim  je rukama svojih gradjana  koji upravljaju njenom, time  i svojom budućnošću. A to smo željeli.

Crna Gora je prostran dom za svakog njenog građanina nezavisno od nacionalne, vjerske, političke ili bilo koje druge pripadnosti. Više nego ikad, naša država je senzibilna prema manjinama – po bilo kom osnovu.

Crna Gora je dobar i pouzdan susjed. Poštovana u regionu, prepoznata kao faktor stabilnosti. 

Funkcionalnost  mnoštva novih i reformisanih institucija, jedini su pouzdan oslonac trajanja države, vladavine prava u njoj a  time i demokratskog i društvenog razvoja.

Evidentno, Crna Gora je danas značajno ekonomski razvijenija sa dobrim, kontinuiranim tempom ekonomskog rasta. Predano posvećena riješavanju nekih od najzahtjevnijih  infrastrukturnih problema koji su je činili saobraćajno nedostupnom i energetski zavisnom.

Naša država je usvojila mnoge od procedura i standarda razvijenog evropskog okruženja: došla je do vrata NATO-a i prevalila važan dio puta ka EU. Nesporna je činjenica da se  crnogorsko društvo dinamično menja i da sve više postaje moderno  – nalik evropskom. Čvrsto smo riješeni da savremenu  Crnu Goru utemeljimo u vrijednostima razvijene evropske civilizacije : tržišnoj ekonomiji, demokratiji, vladavini prava, poštovanju ljudskih i manjinskih prava, multietičnosti.

DN: Jeste li Vi lično zadovoljni postignutim?

ĐUKANOVIĆ: Naravno, u 10 godina se ne može postići i ispraviti sve. I na toj dionici društvenog razvoja nosili smo se sa tradicionalnim ograničenjima: teškim nasledjem podijeljenog društva i ekonomske zaostalosti. Ne lakše od toga, i sa hendikepom razarajuće evropske i globalne ekonomske krize.

I pored evidentnih postignuća svjesni smo da, nijesmo stvorili ambijent u kojem bi svako mogao biti zadovoljan napretkom u toku protekle decenije. Izmedju ostalog  zato što nijesmo svi ni pregnuli istim intezitetom da novi ambijent svoje državne kuće  iskoristimo kao izuzetnu šansu za unapredjenje kvaliteta vlastite egzistencije.. Ali van sumnje je: Crna Gora je danas  mnogo sigurniji, slobodniji, razvijeniji i perspektivniji dom svih nas nego prije deset godina. I posebno važno, imajući u vidu preovladjujuću reputaciju regiona: Crna Gora je na pravilno odabranom kolosijeku budućnosti.

DN:Kada Vam je bilo teže – kada ste se borili da obnovite državu ili danas? 

ĐUKANOVIĆ: Svakako danas. U godinama prije referenduma državna politika bila je dragocjeno potpomognuta  velikim entuzijazmom, emotivnim nabojem, rasprostranjenim osjećanjem da učestujemo u stvaranju nečeg istorijski važnog … U otklanjanju teške istorijske nepravde nanešene Crnoj Gori i našim precima. U uspostavljanju novog samopoštovanja savremene Crne Gore, kadre da na razmeđu milenijuma, čini se u vremenu redefinisanja odnosa na globalnoj sceni, promišljeno i odlučno nosi teret odgovornosti za vlastitu budućnost.

DN: Zašto je danas teže?

ĐUKANOVIĆ: Danas su prioriteti državne politike pragmatičniji, time i manje inspirativni širem krugu ljudi: reforme, moderizacija, vladavina prava, procedure, rokovi, standardi…Mnogo važnog posla čijim ćemo uspješnim obavljanjem  tek dati za pravo našem obnoviteljskom , državotvornom poduhvatu. Posla koji ne pokreće emocije, posebno ne pozitivne, jer neizbježne reforme nerijetko zadiru u neka stečena prava, privilegije, navike. Uz to, danas su na dnevnom redu vrlo konkretna pitanja društvenog razvoja  koja  traže prije svega  kompetentnost i  profesionalnu posvećenost. Ljudi takvog profila kod nas, kao i u drugim društvima, nema baš na pretek.

DN: Iz Demokratskog fronta nedavno su saopštili da ne odustaju od ideje zajedničke države sa Srbijom i da će u tom kontekstu i oni obilježiti 21. maj.  U međuvremenu su formirali svoju “redarsku službu” koju vode pripadnici Sedmog bataljona. Postoji li nešto što Vas od ove političke grupacije može iznenaditi? 

ĐUKANOVIĆ: To im je uzaludan posao, jer je Crna Gora definitivno nezavisna, međunarodno priznata država sa narastajućim povjerenjem međunarodnih partnera. Zasluženim, naravno. Crna Gora je obnovljena i afirmisana mirom, stabilnošću i sposobnošću da najdelikatnija pitanja rješava poštujući stroge evropske standarde. I, spremnošću da nauči to što ne zna i da se užurbano modernizuje i prilagođava savremenom svijetu. Da bude, dakle, dobar promoter novog sistema vrijednosti na, istorijski gledano, zapuštenom Balkanu.

To su nesporne činjenice poznate čelnicima i pristalicama DF. I oni su svjesni  da  zahvaljujući istrajavanju na pogrešnoj politici ostaju na repu tih procesa. Neintegrisani, u svom rezervatu sa sve više tragikomičnim i jalovim pokušajima da preokrenu smjer društvenih procesa u Crnoj Gori. Ne shvataju da  Crna Gora ide  smjerom  kojim se kreće ujedinjena Evropa,  i da to ne može biti zaustavljeno bilo čijim agresivnim primitivizmom.

DN: Nedavno Vam je Crnogorski državotvorni forum poslao pismo u kojem ispoljavaju zabrinutost što nije porastao broj Crnogoraca i pozivaju intelektualnu elitu da se okupe na očuvanju naše samobitnosti i identiteta. Šta crnogorska intelektualna elita očekuje od Vas? Šta Vi od nje?

ĐUKANOVIĆ: Lako bi bilo riješiti taj problem kada bi on zavisio samo od mene. Ili od bilo kog pojedinca. Mislim da bi svi mi  koji Crnu Goru doživljavamo kao svoj dom, trebali sebi postaviti  neka pitanja. Prije svega: šta svako od nas pojedinačno čini za svoju državu? Uvjeren sam da nas  neće  daleko odvesti elite željne prepravki raznih istorijskih nepravdi učinjenih na Balkanu manje – više svim narodima. Uključujući i crnogorski, naravno. Jer, toga je u našoj regiji bilo toliko, da je jedino izvjesno da bi baveći se time i naredne vjekove ostali u istoriji. Moderna Crna Gora, ona kojoj težimo i koju gradimo, prepoznata je po multietničkom skladu, kao pouzdan susjed i faktor stabilnosti regiona. Otud je njen značaj objektivno daleko veći od njene populacione i geografske veličine. Treba nam, dakle, sva pamet u Crnoj Gori, i izvan nje, svako koga možemo da animiramo, da bismo davali adekvatne odgovore na savremene izazove, pa i onda kada se radi o identitetskim pitanjima. Ja imam respekt prema ljudima koji su zaokupljeni i posvećeni tim temama, ali smatram da nam je potrebno mnogo više od emocija kako bismo na pravi način smjestili sva ta istorijski osjetljiva pitanja u savremeni kontekst i strateške vizije našeg društva. 

DN: Crna Gora je od strane međunarodne zajednice prepoznata kao nesporni lider u regionu. Koliko je, upravo sa te liderske pozicije, uticala na prilike u našem okruženju? 

ĐUKANOVIĆ: Današnje generacije u Crnoj Gori mogu biti ponosne na to kako smo, na razmeđi vjekova, pozicionirali našu državu u regionu. Crna Gora, kroz istoriju ratnička zemlja, jedina je sačuvala mir tokom krvavog raspada Jugoslavije i refleksije međuetničkih ratova koji su vođeni na našim granicama. A onda smo uspjeli da našu državnost obnovimo olovkom, na referendumu. Pokazali smo da je u i ovom turbulentnom regionu, moguće donositi istorijske odluke bez sukoba i žrtava. Taj imidž Crna Gora ima do današnjeg dana, kao uspješna evropska priča, i jezgro stabilnosti na Balkanu. Naša država predstavlja regionalnog lidera u integracijama, što se takođe respektuje od strane EU i NATO i ima pozitivan uticaj na naše susjede sa kojima dijelimo iste strateške ciljeve. 

DN: Od  poziva Alijanse Crnoj Gori prošlo je gotovo pola godine. Da li se i u ovoj fazi pristupanja već osjećaju benefiti skorijeg punopravnog članstva u NATO? 

ĐUKANOVIĆ: Nesumnjivo je da je poziv u članstvo osnažio međunarodni ugled Crne Gore. To je prva vidljiva i veoma važna dobit koju je omogućio poziv. Crna Gora će na predstojećem samitu NATO-a u Varšavi, koji je planiran za početak jula, sjedjeti zajedno za stolom sa ostalih 28 članica i ravnopravno učestvovati u radu ove organizacije. To je svojevrsna  pozitivna poruka, kako međunarodnim političkim akterima, tako i potencijalnim investitorima i poslovnim ljudima. Ovo je primjer kako osim političke, članstvo ima pozitivnu društvenu i ekonomsku komponentu. Ulaskom u NATO Crna Gora je sebi obezbijedila dugoročnu sigurnost i stabilnost, koje su neophodne za dalji demokratski razvoj i ekonomski prosperitet koji želimo da postignemo. 

DN:Nepunu godinu prije isteka mandata stavili ste na provjeru Vaš i legitimitet Vaše Vlade. Šta je bila “kap koja je prelila čašu” da se opredijelite na ovaj ne tako uobičajeni čin? 

ĐUKANOVIĆ: Neodgovornost jednog od partnera u vlasti. Zbog svojih minornih partijskih interesa oni su  već tri godine praktično od predsjedničkih izbora 2013.godine, ometali rad vlasti kojoj su formalno pripadali.

Time su ugrožavali razvojne i ukupne  državne interese, a sve sa providnim socijalno - demagoškim glumatanjem brige za demokratiju i prirodne  resurse. Ništa od toga Vladinom politikom  nije dovodjeno u pitanje, pa ga nije trebalo ni braniti. Time se samo nevješto kamuflirala  patološko pretenciozna namjera “jezička na vagi” da preuzme nepripadajuću  odgovornost za  upravljanje državnom politikom i budućnošću Crne Gore. Jednom riječju, apsolutni gubitak osjećaja političke realnosti.

DN: Jesu li građani “pročitali” politiku SDP?

ĐUKANOVIĆ: Da su građani vjerovali da je SDP kadra da vodi Crnu Goru dali bi im više od od 3-4%  biračke podrške. Ne bi ih ostavili ispod izbornog cenzusa ili sa simboličnom podrškom  u opštinama u kojima su se odvažili da samostalno izađu na izbore.

Kada su se u završnoj fazi tog  zanosa usudili da osporavaju legitimitet Vladi, kojoj su sve manje doprinosili i koju su sve više  opstruisali, a nakon što smo obezbijedili najvažniji državni interes u prošloj godini – pozivnicu za NATO – ponudio sam parlamentarne izbore. Očekivano, konkurenti su predvodjeni upravo SDP pobjegli od te ideje ne mareći da bi jedino izbori bili odgovoran odnos prema već dugo narušenoj funkcionalnoj sposobnosti vlasti.Nakon toga jedini dostojanstven odgovor na iskonstruisano osporavanje legitimiteta – bila je moja inicijativa za provjeru povjerenja Vladi. Ona je, smatram, bila vrlo korisna.. Prevashodno zato što je rastjerala političku maglu i istjerala opoziciju u vlasti – u opoziciju.  

DN: Dio javnosti Vašu ponudu opoziciji smatra previše velikodušnom, dok se u dijelu opozicionih medija pokušava predstaviti kao popuštanje pred navodnim pritiscima sa strane. Šta je bio razlog za ovako izdašnju ponudu opoziciji?

ĐUKANOVIĆ: Dva su motiva. Prvi je pokušaj prevladavanja  naraslog nepovjerenja izmedju opozicije i vlasti. Praćeno nepovjerenjem opozicije u izborni sistem i institucije Crne Gore. Drugi – pokušaj uspostavljanja političkog mosta izmedju dvije obale naslijedjenih podjela u crnogorskom društvu. 

Prvi problem je veoma otežao rad Vlade u ovom mandatu. Zato, ponuda opoziciji otvara  mogućnost da učešćem u radu izvršne vlasti provjeri svoje sumnje i u mjeri mogućeg doprinese daljem institucionalnom razvoju naše države. Takodje, vjerujem da ćemo, nakon ovakvog iskustva, zajedno doprinijeti da Vlada kojoj gradjani daju povjerenje na oktobarskim izborima može neometano raditi na pitanjima ekonomskog i demokratskog razvoja i unapredjenju životnog standard gradjana.

DN: A drugi problem?

ĐUKANOVIĆ: Drugi problem je istorijski gledano ograničavajući  faktor crnogorske stabilnosti i razvoja. I to nas obavezuje na inicijativnost u traženju rješenja. Logično, veći dio odgovornost za to pripada prevashodno vlasti. Žao mi je da zbog nesporazuma i isključivosti u opoziciji, u Vladu izbornog povjerenja nije uključen širi krug političkih partija čime bi I efekti u ostvarenju ovog cilja bili izgledniji.

Dakle, priča o uticajima sa strane na lansiranje ove inicijative su iz repertoara inferiorne političke pameti dijela opozicije.

DN:Gospodine Đukanoviću, obnova nezavisnosti Crne Gore, poziv za NATO, liderska pozicija u regionu… vezuje se za Vaše ime. Pred Crnom Gorom stoji još izazova. Kakvi su Vaši planovi nakon oktobarskih izbora?

ĐUKANOVIĆ: Planovi su da pobijedimo na izborima. Ubjedljivije nego do sada. Da bi Crna Gora nastavila putem dogledno  bolje, slobodnije I bogatije  budućnosti. I da Crnu Goru oslobodimo političkih ucjena umišljenih  i sebičnih, u osnovi malih ljudi i partija. Za sad ne planiram šta poslije toga. Jer je ova obaveza preča od svih ličnih planova. Ovo je dužnost da zaštitimo sve što smo do sad stvorili i 2006, i u ovih 10 godina. I sve što su željele generacije od početka 20.vijeka do danas.

Tivatski izbori indikativni i ohrabruju

DN: Izbori u Tivtu pokazali su superiornost DPS. Očekujete li da će ta superiornost biti potvrđena na predstojećim oktobarskim parlamentarnim izborima? 

ĐUKANOVIĆ: Očekujem. Kao što sam već kazao – vrijeme stalno donosi nove i složenije izazove. Iskustvo potvrdjuje  da DPS, ipak, nudi najrealnije i najkvalitetnije odgovore na njih.  Ako je Crna Gora tokom prve decenije od obnove nezavisnosti ostvarila impresivan napredak koji joj priznaje cio svijet, to je ipak,rezultat nečijeg rada i zalaganja. Te važne državne  poslove je neko morao da obavi. U čitavom periodu  DPS je bio stamena okosnica vlasti. Zato su tivatski izbori  indikativni i ohrabruju. Očigledno ljudi su prepoznali efekte društvenog razvoja u novom kvalitetu svog života. I, nagradili autore te vizije i pregnuća većim povjerenjem. 

Očajnički trzaji gubitnika

DN: Svjedoci smo kako je izgledao 13. maj u crnogorskom parlamentu. Vaša namjera da poslanicima obrazložite predlog za nove članove 40. Vlade, bio je spriječen grubim incidentom i pokušajem fizičkog napada na Vas…. 

ĐUKANOVIĆ: Vjerujem da incidenti poput tog o kojem pitate ne treba posebno da nas uznemiravaju. Riječ je o očajničkom pokušaju gubitničke politike, preciznije, kulture koja izumire, da sačuva kakav – takav uticaj u biračkoj javnosti Crne Gore. Podsjetimo se, pokušali su najprije vaninstitucionalno, uličnim protestima. Ideja im je bila da nasilno preuzmu vlast. Umišljajući valjda da su baš oni autentični predstavnici naroda u Crnoj Gori. A, neshvatajući  zapravo, da su upravo suprotno, relikt prošlog vremena. Mentaliteta primitivizma, agresivnosti, vrijedjanja, netolerancije – u osnovi svekolike inferiornosti. Mentaliteta od kojeg se savremena Crna Gora vlastitom emancipacijom i proevropskim razvojem ubrzano oslobadja. Kad pokušaj nasilnog rušenja Države nije prošao – finalno 24.X 2015. bili su prinuđeni na redefinisanje strategije.  Sad im je ideja da taj agresivni primitivizam unesu u Parlament. 

DN: Imali su i pomoć…

ĐUKANOVIĆ: U tom incidentu koji pominjete su i uspjeli zahvaljujući kooperativnosti tadašnje uprave Parlamenta. Opet, zbog sebičnih, ličnih interesa. Ne mareći za brukanje institucija i Države.

DN: Šta se krije iza ovakvog ponašanja DF? 

ĐUKANOVIĆ: Kazao sam da je ovo očajnički trzaj. Jasno je I ljudima iz Fronta, da oni više ne mogu destabilizovati Crnu Goru. Niti mijenjati smjer njenog kretanja. Sada su zaokupljeni mnogo prizemnijim ciljevima: da seoskim doskočicama i galamom iza koje se krije kukavičluk zavaraju koliko-toliko birače da im daju nekoliko procenata povjerenja na sljedećim izborima. Da bi sve manji broj njih I dalje uživao u privilegijama: poslaničkim platama za koje ne dolaze na posao, tobože službenim putovanjima i, nadasve, kamerama koje im život znače. Koje im stvaraju privid da su važni i uspješni. I, to su njihovi dometi u savremenoj Crnoj Gori. Njihov primitivizam je definitivna prošlost.

Stabilna država profesionalnih institucija

DN:Kako vidite Crnu Goru u narednoj deceniji? 

ĐUKANOVIĆ: Kao stabilnu državu u kojoj će građani živjeti slobodnije i bogatije u bliskoj budućnosti. Vidim je kao državu u kojoj profesionalne i odgovorne institucije pouzdano  garantuju  da će interesi svakog pojedinca – građanina Crne Gore, investitora i turiste biti  efikasno zaštićeni.

Takođe, kao najdinamičniju ekonomiju regiona u kojoj se realizuju vrijedne investicije: nakon infrastrukture, u proizvodnji energije, hrane i drugoj prerađivačkoj industriji. Naravno, kao prestižnu, visoko kvalitetnu turističku destinaciju sa puno brendiranih hotela, najboljih marina, golf terena. Lako dostupnu zahvaljujući u međuvremenu razvijenim aerodromima, izgrađenom  autoputu i jadranskoj cesti, modernizovanoj  željeznici. Svakako, Crnu Goru vidim i kao zemlju članicu NATO i EU.

Zahvaljujući svemu prethodnom– kao zemlju u kojoj će se nezaposlenost svesti na simboličku ravan, a standard građana bitno unaprijediti.

Liječe frustracije ružeći konkurente

DN: Godinama ste meta opozicije, dijela medija i nevladinog sektora. Traže se i navodni analitičari sa strane kako bi se crnogorska javnost pokušala ubijediti da je podrška međunarodne zajednice Vama lično upitna. Nasuprot tome, upravo Vam medjunarodna zajednica  priznaje nespornu lidersku poziciju, ne samo u regionu. Koliko je teško biti Milo Đukanović u Crnoj Gori? 

ĐUKANOVIĆ: Stara narodna izreka kaže da je najteže biti prorok u svom selu. I, dodatno u društvima poput našeg, koje je po mnogo čemu specifično. Između ostalog, i po tome što je malobrojno. U takvim društvima je veća mogućnost nerealnih ličnih identifikacija, umišljene konkurentnosti i na tome zasnovane zavisti. Da ne razvijam dalje… Uz to, vlast koju predstavljam realno, neobično dugo traje. Bez obzira što sam ubijedjen da je to zasluženo, znam I da podstiče frustraciju konkurencije. Tako da ne čudi kada neki od lidera opozicionih partija, umjesto da unapredjuju sebe, put do uspjeha traže ružeći konkurente.

DN: A odnos sa međunarodnom zajednicom… 

ĐUKANOVIĆ: Sa međunarodnim partnerima postojano gradim odnos povjerenja i saradnje. Bez svađe i bez  sluganstva. Uz mnogo obostranog poštovanja. Zato, ne brinu me providni i neznaveni  pokušaji konkurenata, fasciniranih misterioznim uticajem Međunarodne zajednice da me ocrne na nekoj važnoj inostranoj adresi, niti sam pohvale izvana  na račun Crne Gore doživljavao lično. I to je temelj zdravog partnerskog  odnosa koji Crna Gora danas ima sa Međunarodnom zajednicom. Vjerovatno i respekta sa kojim se prema državnom rukovodstvu Crne Gore odnose naši međunarodni sagovornici.