Žabljak
Umjereno oblačno
5.4 °C
Pljevlja
Umjereno oblačno
11.0 °C
Herceg Novi
Pretežno oblačno
16.4 °C
Nikšić
Pretežno oblačno
14.2 °C
Cetinje
Pretežno oblačno
17.1 °C
Bar
Umjereno oblačno
19.1 °C
Podgorica
Umjereno oblačno
20.8 °C
Ulcinj
Malo oblačno
19.5 °C
Kolašin
Pretežno oblačno
9.8 °C

Izoštreno

Milivoje Bešlin [ Pobjeda ]

MILIVOJE BEŠLIN 26. 04. 2020. 09:00   >>  09:14 6

MILIVOJE BEŠLIN

Srpski rulet

Srbija u vanrednom stanju, sa građanima zabrinutim za svoje živote i egzistencije, suočena je kako sa biološkom prijetnjom virusa, tako i sa političkom prijetnjom autoritarnog režima koji manifestuje trijumf nasilja nad društvom, navodi Milivoje Bešlin, u autorskom tekstu, koji objavljuje Pobjeda.

Piše: Milivoje Bešlin

U središtu ovih procesa je odnos prema Aleksandru Vučiću lično. I ranije nije bilo dileme ko je ključni demijurg srbijanske stvarnosti, ali sada je društvena polarizacija o hegemonoj političkoj ličnosti i jedinoj preostaloj instituciji u Srbiji stigla do paroksizma. Jedni ga obožavaju i, plašeći se za sebe i svoje bližnje, spremni su da mu isporuče i vlastiti život u ruke; za njih je on sveprisutni zaštitinik, neka vrsta iscjelitelja. Drugi dio građana Srbije, sedeći zatvoreni u kućama, preziru ga više nego ikada, u njima rastu bijes i frustracija izazvana osjećanjem nemoći; za njih je promjena vlasti ne samo opsesija, već i pitanje ličnog opstanka, društvene mreže su im jedini ventil.

Polarizacija malo kada izraženija u Srbiji posljednjih decenija i najveći optimisti ne vide prostor za institucionalni put, kompromis ili dijalog. Sam vladalac svakodnevno radi na homogenizaciji jednih i antagonizaciji drugih. Hazarderska igra nulte sume je u toku. Rulet na srpski način.

RADIKALSKA LOGIKA

Srpski rulet je Vučić riješio da zaigra i na međunarodnoj sceni. Njegov javno manifestovani i već otvoreno neprijateljski odnos prema EU i zapadnom svijetu, uz sve ograde, ipak je nova politička činjenica.

Brojke i fakti su jasni, Srbija već dvije decenije živi od pomoći, donacija, kredita i investicija Evropske unije. Pouzdani Gardijan je ovih dana, pišući o ruskoj i kineskoj „korona diplomatiji“ i njihovom uticaju u Srbiji, podsjetio da je EU u poslednje dvije decenije dala oko 100 puta (!) više donacija i pomoći Srbiji od dvije istočne autoritarne sile. Sluđeni agresivnom i manipulativnom propagandom, većina Srba misli da je obrnuto.

Toliko hvaljena i glorifikovana, čak predsjednički na aerodromu dočekana, kineska pomoć je plaćena, kako je javnost obavijestio nadležni ministar Rasim Ljajić. Mahnita retorika i nekorektosti na račun Unije, vulgarnosti i prostačka prozivanja Brisela od strane Ivice Dačića, kao i ponižavajuće pravdanje Sema Fabricija, šefa delegacije EU u Beogradu o tome koliko je Brisel pomogao Srbiji, toliko je uvredljivo i sigurno neće i ne može biti zaboravljeno. Ono što izgleda kao promjena strateške orijentacije Srbije i njenog autoritarnog lidera u skladu je sa njegovom dubinskom ideološkom tendencijom, koja je u suštini ostala onakva kako je konstituisana u formativnim godinama pod Šešeljevom čizmom, dakle, radikalska.

MJERE

Kada je riječ o konkretnim merama koje država Srbija i Vučićeva vlast donose, radi se o sličnim potezima, sa značajno više represivnosti, koje vuku i ostale države Evrope.

Ipak, osim po kineskom modelu represije, u još jednoj stvari Srbija se izdvaja. Način i stil kojima se mjere saopštavaju i obrazlažu, višesatne performans konferencije za novinare predsjednika Vučića postale su viralne ne samo u regionu već i u EU. Ali i nešto mnogo politički opasnije, po prvi put najuticajniji zapadni mediji počeli su Vučića da nazivaju: „tiraninom“, „proruski orijentisanim diktatorom“, „autokratom“, „nacionalistom“ i sl.

Za sada je teško reći koliko je potrebno vremena od toga da neko bude ocijenjen i markiran u mejnstrim medijima demokratskih država kao represivni autokrata i proruski ili prokineski diktator, do suštinske političke promjene zapadnih centara prema njemu.

A sam Vučić je dao sasvim dovoljno povoda. Od uvođenja vanrednog, faktički ratnog stanja, suspendovanja parlamenta jedinog u Evropi, uspostavljanja tzv. jedinstva vlasti skoncentrisane u njegovoj ličnosti, donošenja, pa brzometnog povlačenja uredbe o ograničavanju slobode medija, hapšenju novinarke portala u usponu itd.

PROMJENE GRANICA NA BALKANU

Aleksandar Vučić je ozbiljno isprovocirao Uniju, Njemačku i njenu kancelarku osnaženog legitimiteta, Angelu Merkel, time što je pravio netransparentne aranžmane iza zatvorenih vrata sa najomraženijim čovjekom u Berlinu, ambasadorom SAD Grenelom, koji je i specijalni izaslanik američkog predsjednika za Kosovo.

Čini se da mu je taj gest Merkelova više uzela za zlo od pogane radikalske retorike prema EU. Kratkovidi i nasilnički pritisak „malog Trampa“, kako diplomatska Evropa naziva Grenela, na kosovske političare da se ukloni tek konstituisana vlada izbornog pobjednika Albina Kurtija, rezultat je zakulisnih igara Tačija i Vučića sa američkim izaslanikom.

Nasuprot njima i sve izolovanijoj Bijeloj kući i odlazećoj administraciji, Evropska unija i posebno Njemačka su dali snažnu podršku nekorumpiranom i ratnim zločinima neuprljanom kosovskom političaru nove generacije – Kurtiju. Kancelarka Merkel je na početku dramatične korona krize našla vremena za susret sa Kurtijem dva dana pred njegovu smjenu, uputivši mu snažnu podršku.

Ipak, zvanični Vašington i delegitimisane kosovske strukture oko Hašima Tačija i Ise Mustafe su bile efikasnije. Naravno, iza svega se krije ideja o podeli Kosova (i Srbije?) i koncept sporazuma između Beograda i Prištine koji se zasniva na crtanju novih granica.

Da li će Vučić i Tači krojiti nove granice na Balkanu i time potencijalno gurnuti region u sukobe i haos, uz blagoslov neupućenih i ekstremno neodgovornih ultradesničarskih političara oko Trampa ili će se postupati u skladu sa principima na kojima insistira zvanični Berlin, odnosno EU?

Grenel, Kurti i Tači

Kurti nije pristajao na zakulisne igre i morao je privremeno da odstupi. U međuvremenu mu je popularnost skočila i na sljedećim izborima će vjerovatno biti apsolutni pobednik. Zbog svega, on je nada za EU; promijenio je kriminalizovanu i nekritički orijentisanu proameričku paradigmu u Prištini i dao Kosovu novu – evropsku agendu. I pri tome se vezao za američke demokrate, vjerovatne pobjednike na novembarskim izborima u SAD.

Smena Kurtija uz protivljenje čitave Unije, dalje insistiranje na podjeli Kosova, tajni odlasci u SAD i neskriveno vezivanje za Trampa i korumpirani prijateljsko-porodični krug oko njega nije ostalo neprimijećeno u evropskim prestonicama koje željno iščekuju promjenu vlasti u Vašingtonu i ponovno uspostavljanje multilateralizma i transatlanske saradnje koju je aktuelna administracija skršila.

Sve to nije moglo da ne izazove gnijev i Putinovog režima.

Tako je ruska agencija Regnum, koja reflektuje stavove vlasti, oštro napala Vučića jer je dočekao samo kinesku, ali ne i rusku pomoć, podsjetivši da nježne i podaničke riječi upućene kineskom diktatoru Siju, nisu bile namijenjene i ruskom. Ali poenta članka je, ipak, u kosovskoj karti i u rusko-američkom neprijateljstvu: „Vučić se složio s Vašingtonom da postepeno okrene leđa Moskvi i da postigne sporazum s Kosovom“, konstatuje ruska provladina agencija. Takvo ponašanje predsjednika Srbije pokazuje da je došlo do vidljivih promjena u politici Beograda prema Moskvi, dodaje ovaj ruski medij, uz komentar da vjerovatni razlog leži „u sporazumu koji je, prema zapadnim medijima, zaključen 1. marta 2020. u Vašingtonu sa američkim izaslanikom o kosovkom pitanju Ričardom Grenelom“, piše ruska novinska agencija.

IZBORNI INŽENJERING

Dakle, Vučić je svojim postupcima stavio prst u oko Berlinu, Briselu, Moskvi i američkim demokratama, potencijalnim izbornim pobjednicima poslije predstojećih izbora u novembru.

Ako Merkelova i cijela struktura u Njemačkoj politički preživi (a ni sa Mercom ili nekom tvrđom strujom u CDU neće biti lakše), a Tramp izgubi, kako se sada čini, biće veoma zanimljivo pratiti Vučićeve međunarodne poteze i poziciju. Paralelno sa tim nastavljena je, iako smanjenim intenzitetom, kampanja širenja lažnih vijesti u cilju destabilizacije regiona, a posebno su na udaru (i dalje) Crna Gora i njen predsednik. Biće zanimljive i zapadne reakcije na jednodušnu spremnost vlasti u Beogradu da se stave u ulogu kineske ispostave u Evropi, u situaciji kada se na Zapadu umnožvaju inicijative za preispitivanjem odgovornosti Kine za širenje virusa i nadoknade za pretrpljenu štetu.

Zbog nepovoljnih međunarodnih okolnosti koje ga očekuju, u konstelaciji koju je sam kreirao, kao i zbog socijalne bombe koja otkucava, predsednik Srbije ima u planu da brzometno, poslije ukidanja vanrednog stanja, kapitalizuje efekte otvorene autokratije i sprovede izborni blitzkrieg.

Biće to nesumnjivo najlošije režirani izborni inženjering u Srbiji od 1990. godine. Građane je potrebno stalno podsjećati da u vanrednim okolnostima politika nije ukinuta, debata ne smije da zamre, kao što nije nestala i u drugim evropskim društvima. Naprotiv, u vremenima kada su milioni života ugroženi, rasprava o metodama djelovanja je još potrebnija, jer se greške skuplje plaćaju. Utisak je, ipak, da je nezanemarljiv broj ljudi u Srbiji osim koronom veoma zabrinut zbog kobne mješavine patetično-histeričnih, neretko prijetećih, a po pravilu politički manipulativnih javnih istupa čelnika režima i njihove očigledne i opasne nekompetentnosti i diletantizma.

Ta zastrašujuća mješavina u uslovima prigušenih medija, dokrajčenih institucija, ukinutog parlamenta, totalne prevlasti jedne partije i njene klijentelističko-korumpirane strukture ljudi sa lažnim diplomama, izaziva u dijelu javnosti neminovni efekat osvešćivanja. Niko ne voli da živi u političkoj i društvenoj laboratoriji i da bude izložen, uz Lukašenka, najekscentričnijoj evropskoj autokratiji. Tragika srpskog društva je i u tome što je zbog temeljne devastacije njegovo stanje bolje vidljivo, hrabrije i preciznije opisano u regionu nego u samoj Srbiji. Zbog toga su retki nezavisni mediji u Beogradu danima prenosili kolumne novinara Gordana Duhačeka sa Indexa.hr i pisca Andreja Nikolaidisa sa Aljazeera Balkan.

POVJERENJE ILI REPRESIJA

Frensis Fukujama je podsjetio da je povjerenje u vlast i institucije ključno za svijet sutrašnjice, ali i u izboru da li će se građani pridržavati preporuka dok traje opasnost od virusa.

Zbog toga se, kako to biva u vremenima kriza, kada se sve anomalije vide bolje i jasnije, nedemokratska društva, u kojima je povjerenje u vlast i institucije nisko, lako prepoznaju jer se građani ne oslanjaju i ne poštuju preporuke nadležnih, već ih vlast represivnim mjerama i policijskim metodama prisiljava na disciplinu. Nema to puno veze sa mentalitetom, podnebljem, čak ni sa političkom kulturom. Riječ je samo o društvenom konsenzusu – vjeruju li građani u državu ili ne. Ako se uzme Srbija kao, prema široko prihvaćenom stavu, država sa najrepresivnijim mjerama u Evropi, biće to podatak ne samo o karakteru aktuelne vlasti, već i više o stvarnom povjerenju građana u nju.

Središnje pitanje je da li se društveni konsenzus postiže povjerenjem ili zastrašivanjem. Vjerovatno su najbolji primjer za to SAD. Haos u najrazvijenim društvu na svijetu izazvan je kontradikcijom: Tramp nema mogućnosti da primeni autoritarne i represivne mjere (iako bi sam to želio), a vladanje konsenzusom nije moguće, jer je predsjednik sa najnižim stepenom povjerenja u novijoj američkoj istoriji. I ne samo zbog toga, ključ evropske, transatlanske, pa i američke bezbjednosti, ali i sudbina zapadnog koncepta razvoja, ipak će se odlučivati u novembru na izborima u SAD. Njihov epilog će dati i odgovor na pitanje o ishodu spoljnopolitičkog ruleta srpskog predsjednika.

Komentari 6

ostavi komentar

Ostavi komentar

Pravila komentarisanja sadržaja Portala RTCG
Poštujući načelo demokratičnosti, kao i pravo građana da slobodno i kritički iznose mišljenje o pojavama, procesima, događajima i ličnostima, u cilju razvijanja kulture javnog dijaloga, na Portalu nijesu dozvoljeni komentari koji vrijeđaju dostojanstvo ličnosti ili sadrže prijetnje, govor mržnje, neprovjerene optužbe, kao i rasističke poruke. Nijesu dozvoljeni ni komentari kojima se narušava nacionalna, vjerska i rodna ravnopravnost ili podstiče mržnja prema LGBT populaciji. Neće biti objavljeni ni komentari pisani velikim slovima i obimni "copy/paste" sadrzaji knjiga i publikacija.Zadržavamo pravo kraćenja komentara.

Da biste komentarisali vijesti pod vašim imenom

Ulogujte se

Novo