On smatra da su preduzeća i banke podjednako krivi za visok obim loših kredita u bankarskom sektoru i da tzv. "Podgorički model" neće bitnije uticati na saniranje tog problema.
Konstatujući da su kamatne stope u Crnoj Gori visoke, Kleindienst je za Portal Analitiku istakao da izuzetno bitan uticaj na nivo kreditnih kamatnih stopa ima sistemska zaštita povjerilaca, koja u velikoj mjeri zavisi od regulative, kvaliteta i brzine rada sudova, kvaliteta i pouzdanosti finansijskog izvještavanja preduzeća, te kvaliteta informacionih baza na koje banke mogu da se oslone kod odobravanja kredita
Na pitanje hoće li ulaskom novih banaka doći do pada kamata, on je rekao da hoće "možda djelimično na kratak rok, ako će nove banke biti agresivne kod sticanja novih kreditnih poslova zbog postizanja kritičnog obima posla za njihov opstanak".
"Ipak, mislim da već na srednji rok povećavanje broja banaka na tržištu ne bi trebalo da bitnije utiče na nivo kamatnih stopa. Zdrava konkurencija je uvijek dobrodošla, ali mislim da je u Crnoj Gori previše banaka. Crnogorska ekonomija je mala, a ukupan obim posla svih banaka na crnogorskom tržištu ne doseže nivo posla jedne srednje velike banke u Evropskoj uniji. Posljedično, banke su manje troškovno efikasne i za postizanje adekvatnog profita, koji opravdava investiciju vlasnika u banku, moraju da ukalkulišu veće marže. Dugoročno se sa povećavanjem broja banaka troškovna efikasnost na nivou prosječne banke smanjuje, a banke to moraju nadoknaditi većim maržama. Nezavisno od trenutnih trendova, prognoziram da će dugoročno doći do trenda konsolidacije u bankarskom sistemu i smanjenja broja banaka. Mislim da na crnogorskom tržištu dugoročno ima mjesta za oko pet univerzalnih banaka i da bi konsolidacija donijela koristi i klijentima. U svakom slučaju će se postepeni trend smanjivanja kamatnih stopa u Crnoj Gori nastaviti, ali ne zbog broja banaka na tržištu, nego zbog procesa približavanja Crne Gore Evropskoj uniji i sa tim povezanim reformama", kazao je on.
Коментари0
Остави коментар