- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Ekonomija
08. 04. 2013. 09:37 >> 09:36
EKONOMIST
Nekonvencionalne metode za spas ekonomije Evrope
Evropa bi od Sjedinjenih Američkih Država (SAD) mogla naučiti tri stvari, da se hrabrost isplati, da sve nekonvencionalne metode nijesu jednake i da monetarna politika ne funkcioniše u vakuumu, piše londonski Ekonomist (The Economist).
“Amerika je brže restrukturirala banke nego Evropa i njena ekonomija ima labaviji regulatorni okvir. Pored toga, kreativan i eksperimentalni pristup američkig Federalnih rezervi (FED) donio je rezultate, dok u Evropi kombinacija plašljive Evropske centralne banke (ECB), stroge budžetske štednje i minimalnih strukturnih reformi ne pruža mnogo šansi”, ocijenili su iz Ekonomista.
List navodi i da period niskih kamatnih stopa nije trebalo da bude dug, ali su vanredne mjere postale norma. Kada su centralne banke 2008. i 2009. godine spustile kratkoročne stope blizu nule i počele da kupuju obveznice u cilju sniženja dugoročnih stopa, svi su vjerovali da će te vanredne mjere biti obustavljene čim ekonomije stanu na noge.
Oni smatraju da se hrabrost isplati i da nije slučajno što je najagresivnija centralna banka, FED, imala najveći utjecaj na potrošnju domaćinstava i kompanija, kao ni to što je najbojažljivija, ECB, svjedok najsporijeg rasta.
“Centralne banke treba da ulažu novac tamo gdje postoji problem. U eurozoni to znači smanjenje troškova zaduživanja za firme u krizom pogođenim perifernim zemljama”, poručili su iz londonskog lista.
Oni tvrde i da monetarna politika ne funkcioniše u vakuumu, jer će pooštravanje fiskalne politike, kao što je to bio slučaj u EU, ublažiti efekte jeftinog novca.
Pristalice trenutne monetarne politike tvrde da je jeftin novac ključan za ekonomski oporavak, pogotovo kada štedljive vlade stežu fiskalni kaiš.
Kritičari, s druge strane, navode da niske kamatne stope stvaraju balon u sektoru nekretnina, deformišu finansijska tržišta i povećavaju inflatorne rizike.
U Ekonomistu se zalažu za prvu opciju i podsjećaju da je jeftin novac dobro rješenje samo ukoliko je ispravno upotrijebljen i ako vlade učine druge potrebne stvari.
(MINA)
Коментари0
Остави коментар