BUDŽET I EKONOMIJA

Žugić: Oprezni optimizam

Januarski podaci o punjenju državne kase ohrabruju. Budžetski prihodi za mjesec koji je za nama iznosili su 54,4 miliona eura i veći su za 11,5% u odnosu na januar prošle godine. Na tapetu "rad na crno" - kaže za portal RTCG Dr Radoje Žugić, ministar finansija u Vladi Crne Gore

1. Da li je napravljeno uputstvo za novi sistem obračuna poreza na plate – odnosno, kako će se obračunavati februarska plata za 44 hiljade zaposlenih s platama iznad procječne mjesečne zarade?

Tim Ministarstva finansija i Poreske uprave, u saradnji s nadležnim institucijama, privodi kraju aktivnosti na pripremi uputstva za novi sistem obračuna poreza na lična primanja.

Očekujemo da će ovaj dokumenat biti objavljen u Službenom listu sljedeće sedmice, te će, na taj način, svi poslodavci biti blagovremeno upoznati s novim sistemom obračuna poreskih obaveza po ovom osnovu.

2. Opozicija je ocijenila da je uvođenje kriznog poreza politički manevar (da se spriječi razočarenje birača DPS-a pred izbore). Molimo Vaš komentar.

Uvođenje „kriznog“ poreza je nepopularna i teška mjera od čije implementacije Vlada ne očekuje političke poene, ali itekako očekuje efekte u vidu doprinosa fiskalnoj konsolidaciji i stabilizaciji javnih finansija.

Ono što je opredijelilo Vladu da se odluči na ovakav potez bila je hitna i neodložna potreba zaustavljanja trenda pogoršanja naših fiskalnih parametara, u prvom redu budžetskog deficita i nivoa javnog duga. Efekti paketa mjera fiskalnog prilagođavanja procijenjeni su na 30 miliona eura i taj iznos će značajno uticati na smanjivanje deficita budžeta za tekuću godinu.

3. Cilj uvođenja kriznog poreza, kako je objašnjeno – očuvanje makroekonomske stabilnosti. Sigurno to ne može biti dovoljna mjera. Uostalom – Vlada je u četvrtak utvrdila i Program za zaustavljanje nepovoljnih ekonomskih trendova. Šta taj program donosi i da li je, u njegovom koncipiranju bilo dijaloga s ostalim socijalnim partnerima?

Vlada je na prošloj sjednici utvrdila Program rada Vlade, prilikom čijeg koncipiranja smo se, u prvom redu, vodili činjenicom da je Crna Gora i dalje suočena s efektima globalne ekonomske krize.

U tom smislu, u fokus su stavljene upravo ekonomske teme i one oblasti čije će unaprijeđenje rezultirati minimiziranjem uticaja nepovoljnih trendova iz regiona i Evrope.

Ekonomska politika biće usmjerena na implementaciju mjera koje treba da pokrenu privredni oporavak, rast i razvoj, novo zapošljavanje, kao i da obezbijede pravedniju raspodjelu tereta krize i kontinuirano poboljšanje kvaliteta života naših građana. U tom smislu, Vlada će nastaviti sa sprovođenjem važnih strukturnih i reformi unaprijeđenja poslovnog okruženja, koje će doprinijeti dinamiziranju ekonomskog rasta, odnosno podstaći stvaranje nove vrijednosti. Istovremeno ćemo biti posvećeni postupnoj izmjeni modela razvoja i strukture privrede Crne Gore, ka onim sektorima koji stvaraju proizvode većeg stepena finalizacije.

Što se fiskalne politike tiče, itekako smo svjesni da svako dalje povećanje državnog duga vodi pogoršanju fiskalne pozicije i da, u krajnjem, nije održivo. Stoga će preokret trenda javnog duga biti ključno pitanje kome će se posvetiti Ministarstvo finansija i Vlada Crne Gore. Prvo „uporište“ u nalaženju odgovora na to pitanje biće smanjenje budžetskog deficita i, time, potrebe za zaduživanjem. Ovaj cilj može se ostvariti, prvenstveno, kroz nastavak fiskalne konsolidacije. Svi moramo biti svjesni da živimo u vremenu kada nema „malih“ ušteda, već je svaka racionalizacija više nego potrebna. Drugi mehanizam biće mjere koje ćemo sprovoditi na prihodnoj strani, a koje će se odnositi na proširenje poreske osnovice, kroz smanjenje sive ekonomije, kao i kroz povećanje stepena naplate poreskih dugovanja.

4. Vlada je formirala Radni tim za borbu protiv sive ekonomije, Vi ste na čelu tima. Počinjete rad ove sedmice. Jedna od ocjena je – počinje obračun sa radom na crno, utajom poreza… Ovdje je, kako je objašnjeno, predviđena šira akcija, odnosno uključivanje ne samo državnih organa kojima je to posao. Kakve efekte očekujete i na koji rok?

Radni tim za borbu protiv sive ekonomije, osim predstavnika resornih državnih organa, čine i predstavnici zakonodavne vlasti, poslodavaca i sindikata. Osnovni zadatak ovog tima biće priprema prijedloga mjera za suzbijanje sive ekonomije za 2013. i praćenje njihove implementacije. Ministarstvo finansija, Poreska uprava i ostali nadležni organi svakako mogu realizovati ovaj zadatak i održati kontinuitet, pored ostalog, i kroz jačanje institucionalnih i kadrovskih kapaciteta.

Ono što je cilj formiranja pomenute radne grupe jeste, najprije, efikasnija saradnja nadležnih organa, a zatim uključivanje socijalnih partnera, kao odgovor na njihove zahtjeve, i poslanika, sa ciljem potpunije transparetnosti i snažnije saradnje sa Parlamentom.

Ovim se ostvaruju potrebni sinergetski efekti i konstruktivna diskusija svih involviranih subjekata i obezbjeđuje sagledavanje efekata predloženih mjera na najširem nivou.

Rad tima kojim ću koordinirati baziraće se na dva osnovna principa: transparentnosti i otvorenosti. U tom smislu, javnost će u kontinuitetu biti informisana o preduzetim mjerama i njihovim efektima, dok će tim biti otvoren i imaće sluha za sve konstruktivne predloge koju budu upućeni i od strane subjekata koji, formalno, nijesu njegovi članovi.

Aktivnosti tima će, u prvom redu, biti usmjerene na borbu protiv tzv. „rada na crno“, neregistrovanih djelatnosti, kontrolu prometa akciznih proizvoda, evidenciju prometa u maloprodaji, odnosno izdavanje fiskalnih računa i svih vidova neregularnog poslovanja. Istovremeno ćemo razmatrati sve predloge za regulatorna poboljšanja, uz očuvanje konkurentnosti, konzistentnosti i predvidivosti fiskalne politike.

Snažna kampanja koja je već pokrenuta samim konstituisanjem Vlade, kao i manji dio mjera koje su implementirane već daju efekte. Januarski podaci o punjenju državne kase ohrabruju. Budžetski prihodi za mjesec koji je za nama iznosili su 54,4 miliona eura i veći su za 11,5% u odnosu na januar prošle godine.

Posebno se pozitivnim ocjenjuje struktura realizovanog poboljšanja budžetskih prihoda koja ukazuje na blagi rast ekonomske aktivnosti. Naime, porast naplate zabilježen je kod prihoda po osnovu poreza na dobit pravnih lica, koji su 22,3% veći u odnosu na isti mjesec prošle godine, te kod prihoda po osnovu poreza na dodatu vrijednost, koji su veći za 17,3% u odnosu na januar 2012. godine.

Istovremeno su prihodi po osnovu doprinosa veći za 20,1% u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Zajedno sa svojim kolegama, uložiću trud da rad novoformiranog tima da puni doprinos nastavku ovih pozitivnih trendova tokom godine koja je pred nama.

5. Generalno – imajući u vidu sve što se namjerava, ne samo ovo pobrojano u pitanjima – kakvu nam 2013.  obećavate?

Izvjesno je da će i 2013. biti teška i da će je karakterisati kako  unutrašnja ranjivost, tako i efekti prelivanja negativnih efekata iz Evrope. Crna Gora, kao mali i otvoreni ekonomski sistem, neće biti pošteđena rizika koji su obilježili i prošlu godinu.

Uprkos ovakvoj realnosti, optimista sam, s dozom opreza. Vjerujem da ćemo  implementacijom mjera na planu konsolidacije javnih finansija i jačanja finansijskog sistema obezbijediti stabilnost, koja je, u ovim kriznim i neizvjesnim vremenima, više nego neophodna i koja će sistem ojačati i učiniti otpornijim na eksterne šokove.

Stavljanjem akcenta ekonomske politike na strukturne reforme stvorićemo pretpostavke za stvaranje novih vrijednosti, odnosno snažniji ekonomski rast, koji je osnov za poboljšanje životnog standarda naših građana.

Siguran sam da možemo ubrzati rast, oslanjajući ga, pored ostalih resursa kojima je Crna Gora bogata, na dva sektora koja su apsolutno konkurentna na tržištu – turizam i energetiku.

Autor: Radmila Burić