APEL ZANATLIJA

Podržati male preduzetnike

Zanatstvo, poljoprivreda i turizam trebalo bi da budu glavni nosioci razvoja Crne Gore, pri čemu je neophodno razvijati programe podrške za mikro, mala i srednja preduzeća, ocijenio je izvršni direktor Zanatsko-preduzetničke komore, Boris Marđonović.

On je kazao da Crna Gora ima velike potencijale, ali nema dovoljne organizacije i umreženosti.

"Ako želimo održiv razvoj i blagostanje za sve građane Crne Gore, moramo početi sa strateškim reformama i razvijati programe podrške za mikro, mala i srednja preduzeća. Njih treba njegovati na poseban način, jer su ona kičma svake privrede", rekao je Marđonović agenciji Mina-business.

Povećanjem broja domaćih proizvoda i usluga, kvaliteta, količine i kanala prodaje i distribucije, smanjiće se, kako je dodao, zavisnost od uvoza i dobiće se proizvodi i usluge koji mogu da se razmijene na međunarodnom tržištu.

"Visoki trgovinski deficit je posljedica duge tranzicije i nije ekskluzivan problem Crne Gore. Mnogo je veći problem u tome što se još nijesmo dovoljno uhvatili u koštac sa strukturnim reformama. Struktura naše privrede se potpuno promijenila, ali još ne činimo dovoljno da ojačamo srednjestalešku privredu", smatra Marđonović.

Prema njegovim riječima, plaća se struja iz uvoza, ali se štedi na stimulisanju obnovljivih izvora energije, kojih ima u izobilju.

"Vapimo za stručnim kadrom, ali se još odupiremo dualnom sistemu obrazovanja. Kunemo se u turizam, ali još gradimo stanove za tržište, koji su sablasno prazni tokom najvećeg dijela godine", dodao je Marđonović.

S obzirom na to da je, kako je kazao, Crna Gora mala i otvorena ekonomija i da je njen poslovni ambijent prepun barijera, treba biti ponosan na svaki proizvod koji se proizvede i usluga koja se pruži.

"Samim tim izgradili bismo pozitivniji odnos prema domaćim proizvodima i uslugama i imali bolju promociju kako kod kuće tako i vani", smatra Marđonović.

Prema njegovim riječima, nedostaje umreženost, kvalitetna razmjena informacija i efikasni kanali prodaje i distribucije.

Međutim, kako je kazao, najveći nedostatak je svijest o tome da se kupovinom domaćih proizvoda i usluga čuvaju radna mjesta, koriste sopstveni resursi i povećava obim ekonomskih aktivnosti.

"U mnogim branšama nemamo dovoljno sopstvenih kapaciteta, ali je mnogo veći problem u tome što ne sarađujemo dovoljno među sobom. Da je drugačije, imali bismo funkcionalne klastere, snažne konzorcijume, a i strukovna udruženja bi počela da cvjetaju", naveo je Marđonović.

Turistička privreda je, kako je naveo, veoma zahvalan sektor, jer se preko njega može ostvariti indirektan izvoz. Za sada nijesu zadovoljni odazivom, jer su se za tu biznis platformu više interesovala strana nego domaća preduzeća.

“Naše zanatlije kao da imaju preča posla i veća tržišta, a i ugostitelji bi trebalo da pokažu veću odgovornost. Nadam se da će se to ubrzo promijeniti, jer smo upućeni jedni na druge. Raduje me odziv poljoprivrednika i to je za svaku pohvalu”, zaključio je Marđonović.