Žabljak
Oblačno
-4.8 °C
Pljevlja
Oblačno
-2.8 °C
Herceg Novi
Vedro
4.1 °C
Nikšić
Vedro
2.4 °C
Cetinje
Vedro
-4.8 °C
Bar
Vedro
9.1 °C
Podgorica
Vedro
7.7 °C
Ulcinj
Vedro
5.5 °C
Kolašin
Oblačno
-1.0 °C

Ekonomija

P.R. [ Mina ]

02. 12. 2021. 17:12   >>  17:13 0

PKCG

Zelena transformacija i digitalizacija odgovor na sve izazove

Brojne analize ukazuju da kriza još nije završena i da će ostaviti posljedice na sve privredne sektore, ali da odgovor na izazove može biti zelena transformacija i digitalizacija, ocijenjeno je na panelu u okviru konferencije Privredne komore (PKCG).

Vršteljka dužnosti predsjednice PKCG, Nina Drakić, koja je bila uvodničarka i moderatorka na panelu pod nazivom Ekonomske perspektive regiona nakon Covid-a koji je promijenio svijet, saopštila je da se zbog pandemije svijet suočio sa krizom koja je najveća od Drugog svjetskog rata, za koju nije bio spreman.

„Kriza je prouzrokovana uticajem i sa strane agregatne ponude i sa strane agregatne tražnje, što je njena specifičnost u odnosu na prethodne. Globalni oporavak je krenuo sa imunizacijom stanovništva, ali je njegova dinamika različita i puna promjenjivih varijanti. Došlo je do naglog rasta tražnje, koji međutim nije pratio adekvatan rast ponude, a to je rezultiralo globalnim povećanjem cijena“, objasnila je Drakić.

Ona je, kako je saopšteno iz PKCG, kazala da će krizom sve više biti pogođena mikro i mala preduzeća, a uticaće i na kvalitet ljudskog kapitala koji je veoma važan za razovj društva.

Dvodnevna konferencija o ekonomiji, Montenegro 2021, koju PKCG organizuje u saradnji sa Centralnoevropskom inicijativom (CEI), počela je danas u hotelu Splendid u Bečićima.

Prema riječima profesora sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, Dejana Šoškića, kriza je pokazala globalne i regionalne slabosti i nije imala podjednake efekte na svaku zemlju.

„Države oslonjene na proizvodni sektor bolje su prošle u odnosu na one kojima usluge najviše doprinose bruto domaćem proizvodu (BDP). Koronakriza nas je naučila važnim lekcijama. Prvo, zemlje moraju imati industrijsku bazu. Drugo, kriza ne poznaje granice. Ne možemo biti zadovoljni što smo bolje prošli u krizi ako je naš susjed imao teže posljedice, jer je on kupac naših proizvoda“, rekao je Šoškić.

On je ocijenio da je regionalni razvoj nužnost.

„Čini mi se da u nedovoljnoj meri razumijemo da strani investitori posmatraju region kao cjelinu“, naveo je Šoškić.

On je saopštio da je demografski momenat vrlo ograničavajući faktor razvoja, u kontekstu činjenice da iz regiona odlazi veliki broj mladih ljudi.

„Raspoloživost radne snage je izuzetno bitna, uz rast produktivnosti i kvalitet obrazovanja. Konkurentne privrede moraju počivati na konkurentnim znanjima. Nema jednog bez drugog. Ulaganje u istraživanje i razvoj je veoma bitno za perspektive regiona“, poručio je Šoškić.

Profesor i predsjednik Hrvatskog društva ekonomista, Ljubo Jurčić, ocijenio je da svaka pandemija utiče na promjenu društvenih i ekonomskih odnosa.

„Kao što je otvorila procese u medicini, pandemija će isto učiniti u ekonomiji i uticati na njen dalji razvoj“, rekao je Jurčić.

On smatra da EU nije adekvatno reagovala na krizu.

„Smatram da je EU zakazala, jer se njena razvojna politika nije pokazala dovoljno efikasnom, što pokazuje i to što njene članice nijesu na istom ekonomskom nivou“, naveo je Jurčić.

On tvrdi da svaka zemlja mora imati politiku koja uvažava vlastite specifičnosti razvoja.

„Morate imati primarni, sekundardni i tercijalni sektor. Dugoročno ne možete živjeti tako što ćete uzimati novac i trošiti, već morate razvijati industrijsko proizvođački sektor i povećati kapacitete koji će stvoriti mnogo više vrijednosti od uslužnog sektora. Moramo razviti ekonomsku politiku da vidimo u koje poslove plasirati resurse i koje tehnologije možemo razvijati“, kazao je Jurčić.

Takođe, neophodno je razvijati regionalnu privredu.

„Da bi se neka regija razvijala, potrebna je imati infrastrukturu i razvjati proizvode koji se mogu uključiti u globalne lance vrijednosti. Preduslov svega su snažno obrazovanje, politika javnog sektora, pa tek onda politika javnih finansija. Pozdravljamo strane investicije, ali moramo jačati naše sopstvene kapacitete. Puno brže ćemo se razvijati ako iskoristimo benefite međusobne saradnje“, saopštio je Jurčić.

Profesor sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Milan Lakićević, smatra da je nezahvalno govoriti o reprskusijama pandemije koja još traje.

„Odigrali smo prvo poluvrijeme, slijedi drugo, a izgleda biće i produžetaka“, kazao je Lakićević aludirajući na koronakrizu.

Prema njegovim riječima, kriza predstavlja novinu u u ekonomskoj teoriji i razlikuje se od svih dosadašnjih koje su dolazile na krajevima ciklusa, dok je aktuelna nastala odjednom i to u vrijeme kada smo imali rast od 4,1 odsto.

„Bojim se da nas je kriza iznenadila. Država je intervenisala mjerama koje je imala na raspolaganju. Ostale države su dale vrlo snažan monetarni podsticaj, a mi smo djelovali mjerama fiskalne politike“, rekao je Lakićević.

U kontenstu tih mjera, on smatra da je najbolja stvar bila odluka o zaduženju od 750 miliona EUR, koje je omogućilo finansijsku konsolidaciju, kao i to što se nije pribjeglo totalnom zaključavanju, čime se omogućilo vraćanje izgubljene stope rasta.

„Ovu godinu ćemo završiti sa rastom između deset i 13 odsto, najvećim u regionu“, rekao je Lakićević i poručio da diverzifikaciju crnogorske privrede nije lako realizovati.

Najprije se, kako je kazao, mora izgraditi infrastruktura, prije svega saobraćajna, kako bi se stvorili uslovi za razvoj prerađivačke i teške industrije.

On je naveo i da je svaka kriza ujedno i šansa za obezbjeđivanje sistemskih uslova za razvoj i jačanje privrede.

„Maršalov plan bi trebalo da obezbijedi sistemske uslove razvoja privrede. Moramo raditi na jačanju konkurentnske prednosti, a komparativne su najviše prepoznate u elektroenergetskom sektoru. Da smo na vrijeme gradili energetske objekte danas bismo bili u prilici da izvozom rješavamo druge probleme“, naveo je Lakićević.

Predsjednica Strateškog partnerstva za inovacije i istraživanja u turizmu sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Ljubljani, profesorica Ljubica Knežević Cvelbar, smatra da svijet nije bio idealan ni prije korone, već su ekonomiju karakterisali brojni problemi koje kriza pojačala i donijele nove.

Najprije je riječ o klimatskim promjenama, jer je posljednja dva vijeka ekonomski razvoj ostvarivan na uštrb planete.

„U ekonomske modele moraće se uključivati ekološki troškovi. Dobro je što razvijene i države u razvoju rade na konkretnim koracima u sprečavanju klimatskih promjena“, kazala je Knežević Cvelbar.

Ona smatra da će nejednakost koja je postojala prije pandemije biti još veća, što prouzrokuje društvene podjele.

„Kriza je akcentovala neophodnost digitalne transformacije, koja traži ljudske resurse, informacionu tehnologiju i promjene načina razmišljanja“, rekla je Knežević Cvelbar.

Prema njenim riječima, odgovor na sve izazove je zelena transformacija i digitalizacija, koja mora biti efikasna, brza, uz podizanje kvaliteta života i rast produktivnosti.

„Turizam neće biti crna ovca pandemije, jer je pokazao otpornost. U ovoj godini se pokazalo da i pod ovim uslovima može da pruži dobre brojke. Važna je zelena transformacija turizma i treba mjeriti uspjeh kroz dodatnu vrijednost koju pruža lokalnoj ekonomiji. Potrebna je digitalna transformacija turizma jer će nam to pomoći da radimo brže“, zaključila je Knežević Cvelbar.

Pratite nas na

Komentari 0

ostavi komentar

Ostavi komentar

Pravila komentarisanja sadržaja Portala RTCG
Poštujući načelo demokratičnosti, kao i pravo građana da slobodno i kritički iznose mišljenje o pojavama, procesima, događajima i ličnostima, u cilju razvijanja kulture javnog dijaloga, na Portalu nijesu dozvoljeni komentari koji vrijeđaju dostojanstvo ličnosti ili sadrže prijetnje, govor mržnje, neprovjerene optužbe, kao i rasističke poruke. Nijesu dozvoljeni ni komentari kojima se narušava nacionalna, vjerska i rodna ravnopravnost ili podstiče mržnja prema LGBT populaciji. Neće biti objavljeni ni komentari pisani velikim slovima i obimni "copy/paste" sadrzaji knjiga i publikacija.Zadržavamo pravo kraćenja komentara.

Da biste komentarisali vijesti pod vašim imenom

Ulogujte se

Novo