Biljana Rovčanin, TVCG [ M.L.B. ]

NUŽNI ZAJEDNIČKI PRELAZI

Sat čekanja na granici košta nas dva eura

Procjene su da Zapadni Balkan gubi 800 miliona eura godišnje, zbog nedostatka zajedničke carinske kontrole na graničnim prelazima ili dva eura po satu zbog čekanja na granici.

Za jeftiniji, ali i brži transport građana i robe neophodno je smanjiti broj graničnih prelaza i vrijeme čekanja, poručeno je sa konferencije o saobraćaju zemalja regiona i Evropske unije u Budvi.

Transport robe i putovanje građana unutar regiona, ali i prema Uniji trebalo bi da bude lako i brzo, ali u praksi nije tako, ocijenjeno je na skupu u Budvi.  Glavni razlog je navode veliki broj graničnih prelaza.

“Poptuno je besmisleno ulagati milijarde eura u kvalitetnu saobraćajnu infrastrukturu i čekati sate na granici. Svaki sat čekanja, kako se procjenjuje košta dva eura”, kaže Tomislav Momirović, ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije.

Ne mala sredstva izdajaju se i u prelaze sa obje strane granice.

“Investicija samog graničnog prelaza sa strane BiH negdje je 20 miliona maraka odnosno 10 milina eura. Pretpostavljam da je isti takav iznos i sa strane Hrvatske. To je samo jedan podatak o vrijednosti koja je uložena ,a mogla se izbjeći dvostruka izgradnja, a s druge strane ubrzati promet robe i putnika”, naveo je Vojin Mitrović, iz ministarstva komunikacija i prometa BiH.

Da bi se to i ostvarilo, resorni ministri iz regiona na skupu o saobraćaju u Budvi predložili su izgradnju integrisanih graničnih prelaza.

Jedan takav biće izgrađen i na pruzi od Bara do Beograda.

“Mi smo napravili projekat usvojen je, u fazi smo tendera i računamo da ćemo to brzo do kraja godine da završimo i napravimo jedan zajednički granični prelaz u Bijelom Polju. Gdje ćemo sa carinom CG i Srbije napraviti jedinstven punkt”, naveo je Mladen Bojanić, ministar kapitalnih investicija.

Upravo investicije u željeznicu, kako je istaknuto na skupu, moraju biti jedan od prioriteta u regionu u narednom periodu kako bi se opterećenost sa puteva premjestila na pruge.

Za sve to region može očekivati podršku Unije.

“Imamo planove i okvire i 2022. trebalo bi da bude godina primjene i konkretnih reformi. Ekonomski investicioni plan za ovaj region koji je usvojila Evropska komisija mobilisaće do devet milijardi eura u narednih sedam godina za ekonomsko približavanje Zapadnog Balkana i Unije”, navela je Mona Bjorklund, iz Direktorata za mobilnost i transport Evropske komisije.

Direktor Transportne zajednice Matej Zakošnjek vjeruje da će za nekoliko godina željeznički saobraćaj u regionu izgledati mnogo bolje.

A mnogo više mora se raditi na povećanju bezbjednosti u saobraćaju, jer podaci pokazuju, da je broj smrtnih slučajeva i povreda na putevima i pružnim prelazima na Zapadnom Balkanu iznad evropskog prosjeka.