M.M.Lj. [ Dnevne novine ]

ORLANDIĆ

Prodati akcije i izgraditi novi aerodrom u Tivtu

Aerodromi Crne Gore, tj. Vlada Crne Gore treba da 45 odsto svojih akcija proda nekom od zainteresovanih, najboljih svjetskih aerodromskih operatera, a da zadrži većinsko vlasništvo u ovoj strateški važnoj kompanijia, smatra bivši direktor Aerodroma Danilo Orlandić. Kako je ocijenio za regionalni avio-portal Zamaaero, od novca od prodaje manjeg dijela trebalo bi izgraditi novi aerodrom u Tivtu, a kasnije kad se on izgradi zajednički bi trebalo napraviti i novi aerodrom u Podgorici.

“Mislim da je ovo realno, praktično i brzo ostvarivo rješenje, jer čekanjem na velike odluke naši Aerodromi samo gube, a tada gubi cijela država”, kazao je Orlandić.

On je istakao da je izbor Gorana Jandreoskog za novog direktora “jedan od rijetkih, dobrih poteza nove Vlade u oblasti avijacije” i da se nada da će imati podršku za svoj rad.

Osvrćući se na period kada je bio na čelu ove kompanije, njen doskorašnji direktor ističe da je veliko breme predstavljala i percepcija javnosti o radnicima ACG, koji su predstavljani kao neradnici koji ne zaslužuju visoke plate koje zarađuju.

“Čini mi se da smo tu percepciju uspjeli da otklonimo stalnim medijskim prisustvom i objašnjavanjem koliko je važna uloga Aerodroma za našu zemlju. Koliko je avio-dostupnost presudna za razvoj destinacije i ekonomije, kao i koliko je kompleksan i zahtjevan posao aerodromskih radnika da bi putnici i avioni bili sigurno i bezbjedno opsluženi. Takođe, koncesija nam je cijelo vrijeme stojala za vratom, kao i sudski postupci u kojima smo uspjeli da postignemo ozbiljne uštede, na šta sam posebno ponosan”, kaže Orlandić.

Kao jedan od značajnih rezultata njegovog tima i njega kao direktora navodi otvaranje novih destinacija.

“Slušali smo potrebe crnogorske privrede i uglednih ljudi iz naše dijaspore, uspostavili prijateljske veze sa predstavnicima različitih avio-kompanija, analizirali tržišta koja su za nas bitna i tako uspjeli da otvorimo preko 35 novih linija. Sezonalnost na aerodromima smo riješili dugoročnim ugovorima sa Montenegro Airlinesom i niskobudžetnim kompanijama i Crnu Goru tokom cijele godine povezali sasvim značajnim gradovima Evrope”, podsjeća Orlandić.

U razgovoru za regionalni avio-portal prisjeća se i prvog sastanka sa tadašnjim predsjednikom Vlade Crne Gore Duškom Markovićem, kada je “jasno definisan prioritetni cilj Aerodroma, a to je avio-dostupnost naše zemlje tokom cijele godine”.

“Taj cilj smo i ostvarili, a važno je napomenuti da su se u tom trenutku na Crnogorskom primorju odvijale investicije u turizmu u iznosu od preko dvije milijarde eura. To je bio zajednički uspjeh različitih aktera iz državne uprave i naše privrede, koji su kvalitetnom saradnjom učinili Crnu Goru dostupnom destinacijom”, ističe Orlandić.

Na pitanje o letovima Flynasa prema Crnoj Gori dok je bio na pregovorima u Saudijskoj Arabiji, te zašto se ta linija nikada nije realizirala, bivši direktor ACG kaže.

“Zato što ni prethodna Vlada čiji sam bio funkcioner, a ni nova Vlada nemaju dovoljno snage da objasne Delegaciji Evropske unije da je za nas to izuzetno bitno tržište i da time što bismo im ukinuli vize prilikom dolaska u ljetnjim mjesecima ne možemo ugroziti budućnost Evropske unije. Ali ja ne odustajem od toga i dalje, jer sam sa predstavnicima njihovih aviokompanija i dalje u kontaktu. Nadam se da će se ova linija realizovati u narednoj godini”, poručuje Orlandić.

Komentarišući ocjenu Šćurica da su rezultati Aerodroma Crne Gore ove godine “fascinantni”, da je Tivat “čak preskočio Dubrovnik”, Orlandić je odgovorio podatkom da su “do 22. avgusta Aerodromi Crne Gore ukupno opslužili skoro 800.000 putnika, što je manje za skoro milion putnika nego u rekordnoj 2019.

“Ostavio bih po strani takve ocjene i govorio o uspješnijoj ljetnoj sezoni nego 20020. jer je to direktno posljedica odluke države da se u Crnu Goru može ulaziti bez ikakvih ograničenja vezano za kovid, posebno za zemlje regiona. Možemo govoriti o ispravnosti te odluke pogotovo u dijelu onoga što nas čeka narednih mjeseci, ali je definitivno pomoglo ekonomiji Crne Gore, pa tako i Aerodromima.”

Ključna dva tržišta ove godine za našu zemlju su bili Srbija i Ukrajina.

“Ukrajina je standardno dobro tržište za Crnu Goru i mi smo uspjeli prošle godine da prvi put u istoriji uspostavimo redovan avio-saobraćaj između dvije zemlje tokom cijele godine, što se pokazalo kao odličan potez”, ističe Orlandić.

On podsjeća da je razgovore sa nacionalnim avio-prevoznikom Kazahstana Air Astanom započela pređašnja uprava u februaru ove godine.

“Zahvaljući ministru vanjskih poslova naše zemlje, koji nam je pomogao i oslobodio njihove državljane viza, danas imamo jako uspješnu priču. Hiljade Kazahstanaca ljetos su posjetile Crnu Goru i dobili smo sasvim novo tržište, i to tokom cijele godine”, naglašava Orlandić.

Navodi i podatke da je ove godine skoro 40 odsto opsluženih putnika na Aerodromima Crne Gore došlo Air Serbiom, što dovoljno govori o tome koliko je loš potez bio gašenje Montenegro Airlinesa i prepuštanje ozbiljnih novčanih sredstava drugim avio-kompanijama.

Na pitanje zašto je propao Zakon o Montenegro Airlinesu, Orlandić je odgovorio da je taj “zakon nastao kao želja i potreba da nacionalni avio-prevoznik stane na zelenu granu” i da se dogovor postignut sa jednom od najboljih svjetskih aviokompanija, prije korona krize, operacionalizuje.

“Trebalo je da dobijemo ozbiljnu avio-kompaniju sa stranim menadžmentom i povoljnostima koje je taj avio-prevoznik imao. Navedeni zakon je još uvijek na pravnoj snazi, jer ga je Skupština Crne Gore usvojila i do danas postoji u pravnom prometu. On je omogućavao da se praktično 80 odsto uloženog novca građana Crne Gore opet vrati u budžet i da svi budu zadovoljni. A onda su se pojavili različiti neznaveni tipovi, posebno iz Agencije za zaštitu konkurencije, koji donose neutemeljenu i nezakonitu odluku da Zakon oMGX-u nije zakonit iako ga je Skupština Crne Gore usvojila. Pri tome, Privredni sud koji je zato nadležan, donosi odluke o potrebi primjene toga zakona jer je na pravnoj snazi, a Aerodromi se iz toga zakona naplaćuju u iznosu od 9,4 miliona eura. I time postaju jedini aerodromi u okruženju i šire koji nijesu bili predmet državne pomoći za vrijeme najveće svjetske krize uzrokovane koronavirusom. A, takođe za vrijeme mog mandata se ni kreditno nijesmo zaduživali zbog korona krize”, podsjeća Orlandić.