STRUČNJACI

Rast ekonomije nakon smanjenja epidemije

Dinamičan i stabilan ekonomski rast, koji je Crna Gora ostvarila od sticanja nezavisnosti do 2019. usporila je korona kriza, kažu sagovornici Dnevnika. Visok javni dug koji je prešao 100 odsto BDP-a sagovornici TVCG smatraju najvećom prijetnjom za dalje razvojne planove. Saglasni su ipak da bi, ukoliko se poboljša epidemijska situacija, Crna Gora u srednjem roku mogla da se vrati na ekonomske pozicije prije izbijanja pandemije.

Nakon sticanja nezavisnosti 2006. Crna Gora uspjela je da ostvari i ekonomsku samostalnost. Potvrđuju to visoke stope rasta ekonomije sve do kovid krize.

“Period od 2006. do 2019. je dosta dinamičan i stabilan. Ako posmatramo prosječnu stopu rasta u ovom periodu od 2006 do 2019 je 3,5 prosječna stopa rasta”, kazala je profesorica na Ekonomskom fakultetu Gordana Đurović.

Glavni pokretač tog razvoja bio je turizam, koji je dostigao četvrtinu BDP-a. Uprkos rastu broja noćenja i prihoda, turistička privreda nije uspjela da u potpunosti povrati goste sa evropskog tržišta i bolje se poveže sa domaćim poljoprivrednim proizvođačima. Uz sve to imali smo porast ulaganja u stambene, a ne hotelske kapacitete.

“I onda smo dobili situaciju da nam bujaju stanovi i da ličimo na destinaciju za nekretnine nego na turističku destinaciju. Mi smo tek prije 3-4 godine krenuli da se vraćamo pravom turizmu i po prvi put u prethodne tri decenije imali dobit na nivou grane od 11 miliona eura, a prethodna je bila sa gubitnkom od 15-16 miliona”, istakao je dekan Fakulteta za biznis i turizam Rade Ratković.

Osim turista Crna Gora kao nova destinacija privukla je i investitore sa istoka i zapada. U Crnu Goru je do 2019 uloženo više od devet milijardi eura iz skoro 125 država. Povjerenje investitora učvrstilo je članstvo naše države u Nato-u 2017. pa su investicije iz zemalja Alijanse za godinu porasle 64 odsto. Neke od najznačajnijih investicija su podmorski energetski kabal između Crne Gore i Italije vrijedan je milijardu eura, projekti u turizmu poput Luštice, Portonovog i Portomontenegra.

“To nije svijet odmora,niko u savremenom svijetu odmor ne zamišlja u soliteru,pa makar on imao 700 zvjezdica,a ne pet ili sedam zvjezdica. Mislim da u narednom prostornom planu ne bi trebalo takve objekte razvijati nego se vratiti održivom smještaju, hotelima rizortima, ruralnom turizmu, malim butik hotelima”, objašnjava Ratković.

Visoke stope rasta i priliv investicija uticale su plate i penzije,koje su od 2006. do danas dvostruko veće. Godinu prije referenduma stopa nezaposlenosti bila je 20,6 odsto , a najniža svega 10 odsto zabilježena je 2019. Zbog posljedeca korona krize za godinu bez posla ostalo je više od 30 hiljada građana. Ekonomiju u proteklih deceniju i po pratila je i bolna privredna tranzicija, odlazak mladih iz zemlje, sivo tržište, nagomilan poreski dug kao i svjetska ekonomska kriza. A, kako se sve to u konačnom odrazilo na životni standard građana u odnosu na evropski prosjek.

“Crna Gora je bila 2006. na nivou od 31 u odnosu na prosjek EU koji je bio 100, a sada je došla na nivo vrlo dobrih 50 po zadnjim podacima iz 2019”, kaže Đurović.  

Da Crna Gora proteklih godina nije živjela samo od rasta privrede, već dobrim dijelom i od zaduživanja pokazuju podaci o državnom dugu. U referenfumskoj godini dug je bio 700 miliona ili 32 odsto BDP-a. Za deceniju i po uvećao se gotovo šest puta i na kraju prošle godine dstigao rekordnih 4,4 milijarde eura, što je 105 odsto BDP-a. Sve do prošle godine bila je prekinuta praksa zaduživanja za tekuću potrošnju, pa je javni dug danas posljedica razvojnih projekata.A, najznačajniji je prioritetna dionica auto puta od Bara do Boljara vrijedna 809 miliona eura, za čiju se izgradnju država zadužila kod Kineske Egzim banke i koji danas predstavlja najveću opasnost po javne finansije. 

“Ovaj nivo javnog duga sa kojim je Crna Gora danas bremenita  dugoročno smanjuje naše razvojne planove jer se dugovi moraju vraćati da bi se mogli povući neki zdraviji krediti za neke nove investicije”, kaže Đurović.

Nove investicije moraju biti bazirane u energetici i poljoprivrednoj proizvodnji jer su se uslužne djelatnosti pokazale najranjivijim u kriznim periodima. Ipak, ove godine najviše prihoda čak 65 odsto očekujemo od turizma.

“Ja bih volio da se ta prognoza ostvari, ali bojim se da je to veseli optimizam i treba da budemo zadovoljni ako budemo bolji nego prošle godine”, kaže Ratković.

“Crna Gora baš zbog toga što je servisno orjentisana i što iz turizma može da vuče snažan ponder oporavka bila bi zemlja koja se najbrže oporavlja.Vidimo i po prognozi EU komisije da je ona unaprijedila performasne oporavka crnogorske ekonomije. Ukoliko bi se konsolidovala situacija sa izlaskom iz kovid krize mi bi u nekom srednjem roku mogli da se vratimo na one pozicije iz 2019”, smatra Đurović.

Da bi se to i ostvarilo sagovornici TVCG saglasni su da nam je neophodan širok društveni konsenzus o svim važnim pitanjima, a jedina mjera patriotizma- plaćanje poreza i kupovina domaćih proizvoda.   

Biljana Rovčanin, TVCG