Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Ekonomija

08. 01. 2021. 07:18   >>  21:42 23

DRECUN ZA PORTAL

Vlada opstaje iz straha da se ne vrati DPS

Ekonomski analitičar Predrag Drecun ocijenio je da će nova vlada raditi u politički nemogućim uslovima, te da se podrška novoj održava strahom od povratka prethodne vlasti. U intervjuu Portalu RTCG Drecun kaže da će ova godina biti vrlo specifična, navodeći kako očekuje da se Crna Gora okrene kapitalnim projektima u energetici i infrastrukturi. Smatra i da će ovo biti godina sanacija recesije, i navikavanja na neka nova pravila poslovanja.

Komentarišući zaduženje od 750 miliona eura, Drecun kaže da bismo, da nije bilo tog poteza vlade, imali probleme u javnim finansijama. 

Ako se, kako je rekao, taj novac iskoristi onako kako je najavio ministar finansija Milojko Spajić, onda se, vjeruje Drecun, može govoriti o dobrom ulaganju u budućnost. 

Ocjenjujući godinu za nama, Drecun kaže da je 2020. bila jedna od najgorih godina u našoj istoriji.

Crna Gora je donijela niz loših odluka, jer se, kako je rekao, turistička sezona mogla znatno ublažiti boljom regulacijom kretanja ljudi.

"Umjesto zabrane, trebalo je dozvoliti da se ulazi sa testovima iz zemlja okruženja, koje čine najveći dio naše turističke tražnje. Hrvatska i Albanija su bolje odigrale ovu igru. Sad nema kukanja, već iskoristiti tu najskuplju školu koja se zove učenje na greškama", poručuje Drecun.

Portal RTCG: "Kakva su očekivanja od 2021. godine? Koji su izazovi pred nama?" 

"Ova godina je vrlo specifična. Imamo novu vladu, na budžetskim temeljima stare vlade. Vidjeli smo da ne možemo da se oslonimo samo na turizam. Imamo neke najave na jačanju digitalne ekonomije, jačanja proizvodnje. Nijesam optimista, najviše zbog toga što će vlada raditi u politički nemogućim uslovima. Podrška ovoj vladi se održava strahom od povrataka prethodne vlasti, bez suštinske podrške. Vidjeli smo da je privreda žilavija nego što se moglo očekivati.

Ovu godinu moramo iskoristiti da se značajno restrukturiramo, kako bi 2022. godinu dočekali spremni. Očekujemo da će 2021. godina biti godina sanacija recesije, i navikavanja na neka nova pravila poslovanja. Oporavak će generalno ići sporo, ali to ne znači da mali sistemi moraju čekati velike. Crna Gora bi morala već u 2021. godini da formira agrarni budžet na oko 200 miliona eura. Treba osmisliti državnu strategiju podrške poljoprivredi. Neka ministri posjete Katar i vidjeće kako se to brzo radi. Treba dozvoliti (uz neke medicinske provjere) da se ljudi normalno kreću, i da tako sačuvamo osnovu turizma. Očekujem da se okrenemo i nekim kapitalnim projektima u energetici i infrastrukturi.

Mi imamo trend rasta novčane mase, ali imamo trend rasta državnog duga. Mi imamo trend rasta turističke privrede ali imamo trend rasta spoljnotrgovnskog bilansa. Imamo sve blaži trend rasta prosječnih zarada, ali imamo trend rasta socijalnih razlika. Imamo jako izražen dizbalans  u regionalnom razvoju. Sjever se polako ali sigurno prazni, a jug i Podogrica rastu.  

Mencinger je 2013.godine rekao: 'Deficit na tekućem računu dostizao je brojku od 40 posto BDP-a, a deficit u bilansu robe čak 60 posto BDP. Ako pojednostavimo, to znači da potrošite 40 posto više od onoga što proizvodite. Taj je veliki deficit djelimično pokrivan stranim investicijama, dakle prodajom proizvodnih kapaciteta pa i zemlje, a djelimično zaduživanjem. A što, kada sve proizvodne kapacitete prodate?' Ovo je i dalje ostalo kao problem, naravno još izoštreniji.

Ponovo se najavljuje vanredno stanje u mnogim državama. Britanija i Njemačka su u velikom problemu. Vode se politički ratovi da li zaključati države ili ne. Ekonomske prognoze se zasnivaju na inputima i ograničenjima koja definiše SZO. Često vidimo da neki super bogati pojedinci najavljuju kad će kraj pandemije i povratak u normalu, a to nijesu ozbiljni parametri za odlučivanje. Glavni ekonomista Svjetske banke Karmen Rejnhart daje svjetskoj ekonomiji pet godina da se oporavi od krize izazvane pandemijom".

Portal RTCG: "Koliko će zaduženje od 750 miliona osigurati socio-ekonomski mir, kao što su to saopštili iz vlade"?

"Da nije bilo tog zaduženja imali bismo već problema u javnim finansijama. Neto zaduženje je suštinski niže od 750 miliona eura, jer se dobar dio tog novca koristi za vraćanje starih, kamatama opterećenih dugova. Pa ako u prvom kvartalu naredne godine vratimo nekih 350 miliona starih kredita, onda će to značiti da nam se dug uvećao za 400 miliona eura. Po riječima ministra finansija ostalo će se koristiti za investicije.

To je ono što bih ja pratio da sam na mjestu opozicije, a ne bih osporavao očiglednu nuždu da se zadužimo. I da je ostala stara vlada, siguran sam da bi se i ona zadužila, jer je 'rupa' u javnim finansijama najmanje 800 miliona eura. Dakle, ovo zaduženje nam daje malo kiseonika, ali ne zadugo, ako ne krenemo u jačanje realnog sektora".

Portal RTCG: "Stoji li ocjena ministra Spajića da je ovim zaduženjem Crna Gora dobila 'ekonomsku budućnost', te koliko je izvjesna njegova najava da neće biti masovnih otpuštanja i smanjenja plata i penzija?"?

"Crna Gora je svakako dobila određeno vrijeme da sprovede reforme u privrednom sistemu. Ako se ovaj novac iskoristi onako kako je najavio ministar finansija, onda se može govoriti o dobrom ulaganju u budućnost. Ukoliko zamajac potrošnje natjera ministra da dosipa neplanirani novac u potrošnju, onda ulazimo u začarani krug rasta spoljno-trgovinskog deficita i dalje potrebe za zaduživanjem".

Portal RTCG: "U kom pravcu bi trebalo da ide ekonomska politika nove vlade u narednom periodu?"

"Samo u pravcu jačanja poljoprivrede, energetike, infrastrukture, i malih i srednjih preduzeća. Što više ulaganja u poljoprivredu, kako bi se supstituisao uvoz, zaposlili ljudi, i kompenzovao minus od turizma. Od poljoprivrede možemo vrlo brzo očekivati povrat uloženog, a sigurno da u vremenima kriza hrana predstavlja najbolji biznis, jer je hrana posljednje čega se čovjek smije odreći. Šansa nam je i da uložimo u energetski sektor. Skoro 50 godina nemamo ni jedan novi energetski objekat. Sad bi mogli da izgradimo Buk Bijelu i time riješimo energetski problem. Kad zatvorimo dva bilansa, hrane i energije, onda možemo pričati o tome da smo nezavisna država. Do tada smo samo istorijsko sjećanje na junačku prošlost.

Infrastruktura je ključ budućeg razvoja. Mi kasnimo sa modernom infrastrukturom toliko da je to neozbiljno. Autoput kasni, željeznica zastarjela, putevi loši. Regionalni razvoj neuravnotežen. Sjever se gasi. Mora se ostaviti neko i u sjevernom dijelu da živi. Za to nam treba politika koja će stimulisati to. Prioritet po meni je dovršiti započetu dionicu autoputa. 

Stav prof. Mencingera nije izgubio na aktuelnosti, iako je dat prije sedam godina. Sad dolazimo u tu situaciju da moramo da prodajemo imovinu, ili da se zadužujemo, jer strane investicije neće biti dominantan izvor pokrivanja deficita. Razmišljamo čak i o prodaji aerodroma, kako god se to nazivalo. Ostalo smo prodali. Srećom ostalo je dosta netaknute zemlje (Velika plaža, Valdanos, Jaz, Buljarica, Luštica, sjever Crne Gore), i eto šanse. 

Problem je izuzetno složen i može biti riješen samo uz aktivno učešće države i međunarodnih institucija, i domaćih preduzetnika. Osnovne preporuke su da rješenje treba tražiti kroz poboljšanje strukture ekonomskog sistema:

  • Smanjenje spoljnotrgovinskog deficita (supstitucija uvoza – prvenstveno hrane, Agro budžet od po najmanje 200 miliona evra u narednih pet godina),
  • Povećanje stranih investicija . formiranje nacionalnog savjeta za privlačenje stranih investicija koje bi ublažilo političku netoleranciju prema stranom kapitalu,
  • Aktivnijeg učešća CBCG u životu banaka, kako bi se banke više okrenule privredi, što je veoma složeno imajući u vidu da su banke privatna preduzeća, i da ne moraju da rješavaju probleme države.
  • Afirmacija preduzetništva – forsiranje novih ideja po prilagođenom modelu utemeljivača preduzetništva u Crnoj Gori prof. dr Dragana Lajovića.
  • Jačanja uloge IRF ili formiranje državnog garantnog fonda, jer mnogi projekti malog preduzetništva ne mogu da se realizuju kod banaka zbog nedovoljnih kolaterala.

 Strategija razvoja Crne Gore mora ići u pravcu jačanja realnog sektora u kombinaciji ulaganja u:

  1. Energetiku
  2. Infrastrukturu
  3. Poljoprivredu
  4. Usluge

Dva podbilansa: hrane i energije moraju biti uglavnom nezavisna od uvoza, a to možemo da uradimo za pet godine ako bismo odmah počeli da se bavimo time. Proizvodnja hrane treba da bude prioritet. Turizam tek sa domaćom proizvodnjom hrane dobija na značaju. Ovako kako smo mi koncipirali turizam je totalno neodgovorno upravljanje resursima. Sa svega par hotela najviše klase opremljenih opremom iz uvoza, bez dobre putne, energetske i IT infrastrukture, bez domaće hrane, bez domaće radne snage naš turizam je protočni bojler za strane ekonomije, pa iz čitavog posla nama ostane tek neki procenat prihoda od turizma.

Zato, na pragu pobjede protiv pandemije treba sjesti i sačiniti novi model razvoja Crne Gore, i liberalni koncept ostaviti istoriji i studentima da uče na koledžima umjesto na greškama".

Portal RTCG: "Kakvu turističku sezonu očekujete, budući da je u nekim zemljama već počela vakcinacija, a da se u prvoj polovini godine to očekuje i u Crnoj Gori?"

"Sezona će generalno biti loša. Međutim, Crna Gora bi mogla da otvori granice za zemlje iz okruženja, i da donekle ublaži posljedice pada turističke tražnje. Vakcinacija je najavljena, ali da vidimo kad će zvanično početi".

Portal RTCG: "Koliko je Crna Gora nakon promjene vlasti, ali i čarkama partija unutar vladajuće većine, sigurna investiciona destinacija?"

"Emisija obveznica je pokazala da promjenom vlade nije došlo do pada povjerenja u državu. Crna Gora može još mnogo da napreduje u pravcu poželjne investicione destinacije. Radi se o pravnoj sigurnosti investicije. Ekonomski aspekti su važni, ali ne i presudni, jer imamo primjera da se više investira u neke zemlje sa višim poreskim stopama. 

Treba napraviti sistem da ne zavisi od vlasti. Ja sam predlagao bivšoj vladi da napravi nacionalni savjet za investicije na nivou parlamenta. To predlažem i novoj vladi. Time bi se izbjegle dalje politizacije investicionih ulaganja. Mi sad imamo prekid jedne investicione aktivnosti, a to je ulaganje u MHE, a to je poruka da investiranje zavisi od politike. Sve investicione politike moramo definisati na nivou parlamenta, kako bi se dobilo na stabilnosti donijetih odluka".

Igor PEJOVIĆ

 

Пратите нас на

Коментари23

Остави коментар
Види још

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније