DIJAGNOZA

"Kada Amerika ima grip, cijeli svijet kašlje"

"Eventualni bankrot Amerike prvo bi se odrazio na Evropsku uniju, a samim tim i na Crnu Goru", kaže za Portal RTCG profesorica Ekonomskog fakulteta Danijela Jaćimović. Prema njenim riječima, to bi usporilo ekonomski oporavak naše države u onoj mjeri u kojoj bi usporilo ekonomiju EU.

Danas je posljednji dan za dogovor republikanaca i konzervativaca u Predstavničkom domu Kongresa oko plana za rješenje budžetske i dužničke krize. U slučaju da do kompromisa ne dođe Amerika bi po prvi put u svojoj istoriji ostala bez gotovine i ne bi bila u stanju da plaća prispjele obaveze, pošto bi tada američki javni dug dostigao 16,7 triliona dolara, i bila bi dostignuta granica do koje može da se pozajmi novac za plaćanje računa, takozvani plafon duga. Ekonomisti upozoravaju da bi u slučaju neusvajanja produženja limita za zaduživanje vlade došlo do katastrofalnih posljedica, ne samo po američku, već i po cjelokupnu svjetsku ekonomiju.

„Pad američke ekonomije prvenstveno bi uticao na usporavanje ekonomskog oporavka zemalja EU, a ekonomska situacija u tim zemljama je krucijalna za brzinu oporavka Crne Gore. EU je naš najveći politički  i ekonomski partner za koga je vezano preko 50 odsto našeg izvoza, preko trećine našeg uvoza, tako da u mjeri u kojoj bi bile pogođene zemlje EU, to bi se na neki način prenijelo i na Crnu Goru“, kaže Jaćimović za naš Portal.

Ona podsjeća da polazne pretpostavke upućuju na to da neriješena fiskalna pozicija SAD može umanjiti ekonomski rast Amerike za 1 odsto, što bi se prenijelo na ostatak svijeta.

„Postoji jedna izreka koja glasi: „Kada Amerika ima grip, cijeli svijet kašlje.“ U današnjem vremenu povezanih tržišta jednostavno ne može biti da se neka ekonomska pojava, bilo pozitivna ili negativna ne prenese na cijeli svijet. Normalno, prvo se prenosi na zemlje koje su ekonomski, trovinski, finansijski najpovezanije sa SAD, a onda ide sljedeći krug“, objašnjava profesorica Ekonomskog fakulteta u Podgorici.

Jaćimović kaže da je američka politika koja definitivno utiče na ostatak svijeta sada između dva pola.

Interesantno je to da je povećanje potrošnje za sektor zdravstva bila osnovna predizborna poruka predsjednika Baraka Obame i samim tim on ima političku odgovornost da to realizuje. S druge strane, sasvim je opravdan oprez konzervativaca da se protive povećanju socijalnih davanja i duga koji je i onako veliki u trenutku krize. Između ta dva pola je sada američka politika“, kaže Jaćimović.

Fakultetska profesorica međunarodne ekonomije ipak očekuje da se dvije strane u Predstavničkom domu Kongresa dogovore.

„Svako odlaganje problema postaje sve skuplje i skuplje i za Ameriku i za cijeli svijet, prema tome, nije samo jednodimenzionalna odgovornost i za očekivati je da se nađe neki barem privremeni kompromis. Međutim, treba imati u vidu da ni po kojem programu nije u biti konzervativaca da podrže velika socijalna davanja za nivo zdravstva, posebno u ovom trenutku“, zaključuje Jaćimović. 

Maša Mališić