[ Izvor: Dnevne novine ]

MUGOŠA SAOPŠTIO

Naplata prihoda u junu ista kao lani

Direktor Poreske uprave Miomir M. Mugoša saopštio je ohrabrujuće podatke, prema kojima je u junu naplata poreskih prihoda bila na nivou juna prošle godine, kada smo imali snažan rast ekonomije.

Mugoša je u intervjuu za Dnevne novine objelodanio iznenađujući podatak da je naplata poreza na dobit preduzeća veća za milion eura u odnosu na 22 dana iz juna 2019. godine, što svjedoči o oporavku privrede.

“Posmatrajući trenutni presjek ostvarene naplate u junu, mogu reći da su stabilizacija epidemiološke situacije u zemlji i početak rada privrednika rezultirali i blagim oporavkom u naplati poreskih prihoda, te je od početka juna do 22. juna ostvarena bruto naplata od 71,5 milion eura, što je na nivou ostvarenja iz istog perioda prošle godine”, rekao je Mugoša.

Posebno je, kako je istakao, značajan segment poreza i doprinosa na zarade zaposlenih, ne samo zbog udjela koji isti ima u ukupnim javnim prihodima, već i radi očuvanja radnih mjesta i zaštite socijalnih prava radnika.

“Po tom osnovu naplata je na nivou prošlogodišnjeg ostvarenja, za razliku od prethodna dva mjeseca, u prvom redu zahvaljujući Vladinom programu za podršku privredi u vidu subvencioniranja dijela bruto zarada zaposlenima”, objasnio je Mugoša.

Kakva je bila poreska disciplina tokom trajanja pandemije? Da li ste zadovoljni?

MUGOŠA: Zbog pandemije zarazne bolesti Covid-19 privrednici u svim djelatnostima suočeni su sa brojnim izazovima koji ozbiljno prijete da ugroze opstanak istih na tržištu, a ništa manje poteškoća epidemiološka situacija izazvala je i u funkcionisanju državnih institucija, a posebno Poreske uprave, čiji su rezultati u naplati prihoda direktno pogođeni ekonomskom krizom koja je uticala na smanjenje fiskalnog potencijala obveznika.

Međutim, uprkos otežanom poslovanju i činjenici da ogromnom broju obveznika, i to onih koji rade u ključnim djelatnostima za crnogorsku privredu, uopšte nije bio dozvoljen rad, poreska disciplina nije pokazala trend pada tokom prethodnih mjeseci, imajući u vidu da podaci kojima raspolažemo pokazuju da je najveći broj poreskih obveznika intenzivno komunicirao s Poreskom upravom koristeći elektronske servise za prijavljivanje poreskih obaveza.

Pomenuću da smo od početka marta primili gotovo 27.000 prijava godišnjih poreza na dobit pravnih lica, isto toliko finansijskih iskaza, ali i 96.000 IOPPD obrazaca.

Takođe, poreski inspektori pratili su rad obveznika uz ograničenja koja je nametnule preventivne mjere, a u postupcima inspekcijskog nadzora nijesu uočene nepravilnosti koje bi ukazale na smanjenje poreske discipline ili zabrinjavajuće ponašanje poreskih obveznika.

Dakle, period koji je za nama pokazao je da aktivnosti koje već godinama preduzimamo na povećanju stepena dobrovoljnog poštovanja poreskih propisa daju efekta, ali i da se svijest obveznika o značaju urednog prijavljivanja i plaćanja poreza za finansiranje svih potreba u društvu mijenja i unapređuje.

Kako objašnjavate činjenicu da je ukupna naplata u prvih pet mjeseci bila bolja nego 2018. godine, iako smo imali žestoke mjere ograničenja, a mnoge radnje i lokali nijesu radili?

MUGOŠA: Nakon rekordnog ostvarenja od 282 miliona eura, koliko je zabilježena naplata prihoda u prvom kvartalu 2020. godine, uz rast od 19 miliona eura u odnosu na 2019. godinu, odnosno 50 miliona u odnosu na 2018. godinu, ekonomska kriza koja je pogodila cijelu privredu odrazila se prvenstveno na naplatu poreza i doprinosa na lična primanja, kao najviše pogođen segment javnih prihoda. To je na petomjesečnom vremenskom okviru rezultiralo padom prihoda od 14 miliona eura u odnosu na prvih pet mjeseci 2019. godine.

Međutim, i u ovakvim okolnostima u kojima posluje privreda i javne finansije ostvareni rezutat je ipak značajno iznad ostvarenja iz ranijih godina, te je za 29 miliona iznad ostvarenja iz, na primjer, 2018. godine.

U javnosti se to tumači i kao znak oporavka, ali i rekordnim martom?

MUGOŠA: Ovakve rezultate vidimo kao indikator kontinuiteta koji postoji u rastu crnogorske ekonomije i širenju poreske osnovice, ali i pokazatelj rasta fiskalne kulture crnogorskih privrednika, što je posebno došlo do izražaja upravo tokom pandemije kao najvećeg izazova s kojim se nacionalna i globalna ekonomija suočila u novijoj istoriji.

Moram istaći da, za razliku od poreza i doprinosa na zarade zaposlenih, vrlo važni poreski oblici porez na dodatu vrijednost i porez na dobit pravnih lica, tokom svih ovih mjeseci zadržavaju trend rasta, i to u višemilionskom ukupnom iznosu, što nam ipak daje ohrabrenje da fiskalni potencijal naše privrede uspjeti da se što prije oporavi.

Kakvi su prvi pokazatelji za jun, s obzirom da smo u maju imali pad poreskih prihoda, ali ne preveliki budući na špic pandemije?

MUGOŠA: Posmatrajući trenutni presjek ostvarene naplate u junu, mogu reći da su stabilizacija epidemiološke situacije u zemlji i početak rada privrednika rezultirali i blagim oporavkom u naplati poreskih prihoda, te je od početka juna do 22. juna ostvarena bruto naplata od 71,5 milion eura, što je na nivou ostvarenja iz istog perioda prošle godine.

Posebno nam je značajan segment poreza i doprinosa na zarade zaposlenih, ne samo zbog udjela koji isti ima u ukupnim javnim prihodima, već i radi očuvanja radnih mjesta i zaštite socijalnih prava radnika. Po tom osnovu naplata je na nivou prošlogodišnjeg ostvarenja, za razliku od prethodna dva mjeseca, u prvom redu zahvaljujući Vladinom programu za podršku privredi u vidu subvencioniranja dijela bruto zarada zaposlenima.

Takođe, naplata poreza na dobit veća je za milion eura u odnosu na 22 dana iz juna 2019. godine.

Da li imate podatke da li je došlo do smanjenja broja zaposlenih?

MUGOŠA: Kada je u pitanju broj zaposlenih u zemlji, predviđamo da će s početkom turističke sezone biti obezbijeđeno novo zapošljavanje i preraspodjela radne snage na djelatnosti koje su dio turističke ponude, te da neće doći do smanjenja broja zaposlenih u državi, a posebno imajući u vidu da je tržište ovog ljeta usmjereno upravo na domaću radnu snagu.

Imajući u vidu navedeno, kao i dalju podršku koju Vlada Crne Gore pruža privrednicima kako bi prebrodili nastalu ekonomsku krizu, mogu reći da s blagim optimizmom očekujem predstojeće mjesece glavne turističke sezone, pri čemu kao poseban izazov vidim drugi talas epidemije najavljen za jesen.

Pokrenut je veliki projekat fiskalizacije, usvojen je zakon, objavljeni su pravilnici u Službenom listu. Kolike dodatne prihode očekujete od tog velikog reformskog projekta?

MUGOŠA: Realizacija projekta elektronske fiskalizacije uveliko je u toku, a ista podrazumijeva više aspekata, i to obezbjeđenje normativnog okvira, tehničkih preduslova, te informisanje i pripremu poreskih obveznika za novi način komuniciranja sa Poreskom upravom i dostavu podataka o prometu automatski i u realnom vremenu.

U ovom momentu kompletiran je zakonodavni okvir, koji podrazumijeva Zakon o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga, kao i tri pravilnika sa detaljno definisanim odredbama Zakona.

Takođe, u Poreskoj upravi kroz tendersku proceduru koja se sprovodi po pravilima Svjetske banke i koja se nalazi u završnoj fazi, biće realizovana nabavka softverskog i hardverskog rješenja za sprovođenje fiskalnog servisa, odnosno prenos podataka o izvršenom prometu, a u skladu sa kojim će i sami poreski obveznici prilagoditi sisteme za evidentiranje prometa.

Očekivanja od ovog projekta su velika, ne samo u dijelu rasta naplate poreza na dodatu vrijednost od više desetina miliona eura na godišnjem nivou, već i kroz povećanje stepena poreske discipline na tržištu rada, te efikasniju analizu rizika i suzbijanje sive ekonomije.

Takođe, projekat će donijeti modernizaciju načina komunikacije državne uprave sa privredom u skladu sa tehnološkim razvojem i trendovima automatizacije poslovnih procesa, što se kao posebno značajno pokazalo tokom trajanja pandemije zarazne bolesti Covid-19.

Da li je konačno odzvonilo potkradanju države?

MUGOŠA: Dakle, projektom elektronske fiskalizacije biće postignuti brojni benefiti, kako za državni budžet, tako i za regularni biznis, s jedne, i tržište rada, s druge strane.