[ Mina business, Objavila: R.B. ]

SIMOVIĆ

Cirkularna ekonomija kao mogući okvir razvoja

Aktuelna zdravstvena i ekonomska kriza upućuju na potrebu snaženja proizvodnih kapaciteta nacionalne ekonomije i dominantno oslanjanje na sopstvene resurse, uz obavezu održivog korišćenja, što cirkularnu ekonomiju dodatno osvjetljava kao mogući okvir razvoja, saopštio je potpredsjednik Vlade, Milutin Simović.

On je na on-line radionici na temu Proces kreiranja smjernica ka cirkularnoj ekonomiji, koju su organizovale Privredna komora (PKCG) i Kancelarija Programa ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), kazao da je cilj partnerstva Vlade i tih organizacija kreiranje i sprovođenje strategije cirkularne ekonomije sa nacionalnim smjernicama u ovoj godini.

Simović je, kako je saopšteno iz PKCG, podsjetio da su na tu temu tokom prošle godine realizovane konferencije, brojni sastanci i konsultacije, sa ciljem da se pažnja usmjeri na cirkularnu ekonomiju kao model održivog razvoja.

Online radnioca je prva aktivnost koja se realizuje u okviru projekta kreiranja Mape puta Crne Gore ka cirkularnoj ekonomiji, za čije je otpočinjanje odabran Svjetski dan životne sredine.

Simović je podsjetio da je Evropska komisija (EK) u martu usvojila novi akcioni plan cirkularne ekonomije, koji pruža program orjentisan ka budućnosti za postizanje konkurentnije Evrope.

Kao izraz pune podrške Vlade tim procesima, Simović je prihvatio poziv predstavnika UNDP i PKCG da predsjedava Odborom za mapiranje potencijala cirkularne ekonomije u Crnoj Gori.

„Odbor će pripremiti okvir za izradu mape puta Crne Gore ka cirkularnoj ekonomiji i nacionalnoj platformi“, rekao je Simović.

On smatra da će rezultati koji će se ostvariti tokom radionice biće ključni inputi za početak rada Odbora i prvi kamen u izradi temelja buduće nacionalne platforme.

„Posljedice ekonomske krize, koju će izvjesno uzrokovati pandemija, biće razarajuće ako ne budemo imali takav pristup“, smatra Simović.

Predsjednik PKCG, Vlastimir Golubović, je podsjetio na posvećenost te privredne asocijacije ukupnom prosperitetu zemlje, o čemu govori i činjenica da je prošle godine organizovala važne skupove o pitanjima zelene ekonomije i održivog razvoja.

„To je bio povod da sa UNDP iniciramo izradu Mape puta Crne Gore ka cirkularnoj ekonomiji“, rekao je Golubović.

Prema njegovim riječima, događaji koje je uzrokovala pandemija koronavirusa pokazali su da je pravo vrijeme da Crna Gora svoja znanja i snage usmjeri na definisanje prioriteta koji će pomoći transformaciji ekonomije u cirkularnu, odnosno potpuno resursno efikasnu.

„Privrednici se i dalje nalazi pred izazovom kako da optimizuje svoje poslovanje u novonastalim okolnostima. Ono što nudi cirkularna ekonomija zasigurno je dio rješenja i odgovora na izazove sa kojima su se suočili i Crna Gora i ostatak svijeta“, rekao je Golubović.

Kako je kazao, izraz „iz prirode u kasu“ najbolje objašnjava cirkularnu ekonomiju.

„Iskustva drugih pokazuju da je djelovanje po principima cirkularne ekonomije uticalo na rast konkurentnosti privrede, otvaranje novih radnih mjesta i bolju zaštitu životne sredine“, dodao je Golubović.

Stalna predstavnica UNDP-a, Daniela Gasparikova, navela je da je kriza pokazala koliko su blisko povezani priroda i prehrambeni sistemi, ali i kako se brzo može izgubiti balans koji njegujemo.

„Koncept cirkularne ekonomije i efikasnosti upotrebe resursa nije ograničen na margine ekonomije, već se nalazi u središtu svih ekonomskih aktivnosti“, smatra Gasparikova.

Cirkularna ekonomija, kako je dodala, treba da postane poslovni model i način razmišljanja.

„Nadam se da će ova Mapa puta dozvoliti privatnom sektoru da doprinese ostvarivanju ovih ambicioznih ciljeva“, rekla je Gasparikova.

Na osnovu inputa radionice prepoznaće se interesne grupe sa kojima se kreće u kreaciju Mape puta ka cirkularnoj ekonomiji.