IZVJEŠTAJ NIJE PROŠAO

Sjeveru tek petina državne pomoći

Odbor za ekonomiju, finansije i budžet nije danas usvojio izvještaj o dodijeljenoj državnoj pomoći u Crnoj Gori u prošloj godini, koji je za većinu poslanika bio neprihvatljiv zbog, između ostalog, nedovoljnog ulaganja u sjeverni region.

Za usvajanje izvještaja glasalo je pet poslanika, četiri je bilo protiv, a dvoje uzdržano. Predsjednik Komisije za kontrolu državne pomoći, Mitar Bajčeta, saopštio je da je ukupna dodijeljena državna pomoć u prošloj godini iznosila 41,8 miliona eura, što čini 1,26 odsto bruto domaćeg proizvoda.

To je u odnosu na 2011. godinu, kada je državna pomoć iznosila 66,4 miliona eura, 36,97 odsto manje.

Bajčeta je kazao da bez pomoći dodijeljene KAP-u i sektoru saobraćaja i poljoprivrede i ribarstva kao antikriznih mjera, ukupno dodijeljena pomoć u prošloj godini iznosila je oko 9,5 miliona eura, što predstavlja svega 0,29 odsto BDP-a.

"Za sektorsku državnu pomoć u prošloj godinu izdvojeno je 7,5 miliona eura. Najznačajnija sredstva u okviru te pomoći izdvojena su za kulturu, informisanje i oblast saobraćaja", precizirao je Bajčeta.

Regionalna državna pomoć u prošloj godini iznosila je oko 1,5 miliona eura i najvećim dijelom je usmjerena ka elektronskim medijima i emiterima.

Poslanik Demokratskog fronta (DF) Milutin Đukanović, saopštio je da je frapantno to što je u prošloj godini za opštine na sjeveru opredijeljeno 1,16 miliona eura.

"Od 42 miliona eura državne pomoći subjekti iz Podgorice su dobili 33 miliona eura, što je 80 odsto ukupne državne pomoći“, rekao je Đukanović.

On tvrdi da je očigledno da se niko ne interesuje kako će se ostali gradovi razvijati, posebno sjever.

Predsjednik Odbora i poslanik Socijalističke narodne partije (SNP), Aleksandar Damjanović, ocijenio je da situacija u smislu podsticanja regionalnog razvoja nimalo nije dobra.

On je pitao zašto se državna pomoć Kombinatu aluminijuma (KAP) tretira kao horizontalna, a ne kao sektorska.

Bajčeta je kazao da je tačno da se KAP kao obojena metalurgija može svrstati u sektorsku pomoć, ali da je po Protokolu 5 Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u sektorske pomoći svrstana samo pomoć industriji čelika.

Komisija je u junu prošle godine donijela Rješenje kojim se utvrđuju nepravilnosti u sprovođenju Programa finansijskog restrukturiranja KAP-a. Tim aktom je aktiviranje i isplata garancije prema Dojče banci u iznosu od 22 miliona eura sa pripadajućim troškovima, ocijenjena kao neusklađena sa Zakonom o kontroli državne pomoći.

Damjanović je podsjetio da je tada Komisija naložila Ministarstvu ekonomije da je o preduzetim mjerama, odnosno povraćaju neusklađene dodijeljene državne pomoći, obavijesti u što kraćem roku i pitao šta je od toga ispoštovano.

Poslanik DF-a, Strahinja Bulajić, smatra da se kroz prošlogodišnji izvještaj Komisije može sagledati ekonomski trenutak u Crnoj Gori.

On je rekao da bi Opštini Podgorica, kada bi se izuzela državna pomoć data KAP-u, opet pripalo skoro 50 odsto ukupne pomoći.

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Rešad Adrović, saopštio je da je državna pomoć po regionima i opštinama nešto o čemu treba voditi računa.

I on smatra neprihvatljim da Podgorica dobije 33 miliona eura, a Opština Berane 155 hiljada eura.U Pozitivnoj Crnoj Gori tvrde da su načini kako i kome se daje pomoć nejasni, kao i kako se novac troši.

Srđan Milić iz SNP-a smatra da je izvještaj Komisije slika načina kako se vodi ekonomska politika u državi. On je poručio predstavnicima Komisije da podatke iz prošlogodišnjeg izvještaja uporede sa onima na terenu.