Mina-business [ Objavio: O.Z. ]

RASPRAVA U SKUPŠTINE

"Značajno unaprijeđena oblast politike koncesija"

Poslanici su danas završili raspravu o Predlogu izmjena i dopuna Zakona o koncesijama, kojima će se, prema riječima ministrke ekonomije, Dragice Sekulić, značajno unaprijediti oblast politike koncesija u Crnoj Gori.

Sekulić je u Skupštini, predstavljajući predložene izmjene i dopune, kazala da je Ministarstvo na sveobuhavatan način pripremilo taj tekst.

Ona je rekla da postoje dva razloga zbog čega su predložene izmjene i dopune na postojeći zakon.

„Jedan je podjela nadležnosti između Zakona o koncesijama i zakona o privatno-javnom partnerstvu, a sve u skladu sa evropskom direktivom, čime smo Zakonom o koncesijama isključili javne usluge i javne radove iz predmeta koncesija“, objasnila je Sekulić.

Ona je kazala da je to predmet zakona o privatno javnom partnerstvu, dok se Zakon o koncesijama sada bavi samo prirodnim bogatstvom i dobrima u opštoj upotrebi.

„Drugi razlog je sve ono što smo vidjeli u praksi prilikom primjene Zakona o konecijama da je bilo možda nedovoljno rečeno ili definisano. Prosto, osjetili smo potrebu da kroz izmjene i dopune i taj dio uredimo“, saopštila je Sekulić.

Predloženim izmjenama se, kako je navela, uvode norme kojima se propisuje vrsta obezbjeđenja za sprovođenje ugovornih obaveza od koncesionara, što državi obezbjeđuje veći stepen sigurnosti da će dodijeljena prirodna bogatstva biti korišćena na optimalan način.

„Ovo do sada nije bilo uređeno Zakonom nego ugovorima o koncesijama“, objasnila je Sekulić.

Ona je kazala da se uvodi i naknada za korišćenje nepokretnosti u državnoj imovini u svrhu obavljanja koncesione djelatnosti, što postojećim zakonom nije bilo definisano.

„Razdvajamo mineralne sirovine koje su od strateškog značaja u odnosu na ostale, kako bi ta dva postupka imala drugačiji pristup, odnosno kako bi postupak nestrateških mineralnih sirovina imao pojednostavljen postupak kroz sektorske zakone“, navela je Sekulić.

Prema njenim riječima, plan davanja koncesija je do detalja razrađen i mora sadržati analizu opravdanosti javnog interesa sa pokazateljima uticaja na privredni razvoj, zaposlenost i budžet.

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Nikola Divanović, kazao je da koncesija predstavlja dugoročni ugovor kojim država ustupa nekome pravo da obavlja određenu djelatnost i da se bavi biznisom, a da sve u konačnom ima javni interes.

„Po ovom novom zakonskom rješenju, svi privredni subjekti koji se bave eksploatacijom, odnosno biznisom u zoni javnih dobara, a na dan donošenja zakona nemaju zaključen ugovor o koncesiji, moraće po novom zakonu da ga zaključe“, rekao je Divanović.

Poslanik Demokratskog fronta (DF), Branko Radulović, smatra da su predložene izmjene i dopune korak nazad.

„One omogućavaju i dalje i još u većoj mjeri da se koruptivne radnje dešavaju u ovoj oblasti, da se resursi troše još više i da se model neoliberalnog koncepta primijeni u pojedinim novim infrastrukturnim objektima, gdje bismo tada do kraja propali“, poručio je Radulović.

Poslanica Socijaldemokratske partije (SDP), Draginja Vuksanović Stanković, smatra da je pred poslanicima važno državno pitanje.

„Usvajanjem zakona o privatno-javnom partnesrtvu u sublimaciji sa ovim zakonom, resursima države se može raspoalagti kako je kome ćef. Ukoliko se usvoje ova dva zakona imovina građana Crne Gore, odnosno državna imovina, biće dovedena pod znakom pitanja, što znači da se državni resursi mogu rasprodavati, davati u koncesiju, a da ne govorimo o prodaji, kako kome odgovora za račun privilegovanih pojedinaca, a na štetu građana“, tvrdi Vuksanović Stanković.

Nezavisni poslanik, Neđeljko Rudović, smatra da izmjene zakona imaju nekoliko članova koji zaslužuju pohvalu.

„Jedna od njih je da se na oglas za davanje koncesija ne mogu prijaviti preduzeća koja u posljednje tri godine nijesu izmirila poreske obaveze“, kazao je Rudović.

On je ocijenio da je šumsko bogastvo jedan od najvažnijih resursa države, uz vodne resurse.

„Gdje su radna mjesta u šumarstvu i koliko prihoda država indirektno dobija od izdavanja koncesija na šume. Zašto ne stimulišemo naše kompanije u toj oblasti da se bave finalnom proizvodnjomi prave parkete i namještaj, a ne da izvoze sirove trupce“, dodao je Rudović.

Poslanik Socijaldemokrata (SD), Boris Mugoša, se u svom izlaganju osvrnuo na aktuelno davanje u koncesije crnogorskih aerodroma.

„Ne mogu se po Zakonu o koncesijama valorizovati aerodromi. Aerodromska infrastruktura suštinski ne pripada tom zakonu. Vlada godinu nije mogla da usaglasi Koncesioni akt, sa Zakonom o koncesijama, jer je to neprirodno“, poručio je Mugoša.

Nezavisni poslanik, Aleksandar Damjanović, saopštio je da Crna Gora pojam koncesija nije upodobili sa pojmom kako to tretira EU.

On je saopštio i da je Državna revizorska institucija (DRI) dala preporuku da se revidira član Zakona gdje ne postoje sankcije za državne organe koji ne dostave ugovore o koncesiji nadležnoj Komisiji.

„Nemate sankcije ni sada. Ovaj član ostaje isti, uprkos preporukama DRI“, poručio je Damjanović.

Sekulić je, odgovarajući poslanicima, kazala da je namjera Ministarstva bila da kroz definicije i rješenja u zakonu preduprijede mogućnost zloupotrebe tih rješenja.

„Jedna od tih stvari je upravo zakonom definisanje osiguranja plaćanja koncesione naknade što do sad nije bi slučaj“, kazala je Sekulić.

Ona je, komentarišući Rudnike boksita i sirovinu crveni boksiti, kazala da se zakon u tom smislu pomjerio u pozitivnom smjeru, jer je tu mineralnu sirovinu proglasio strateški važnim i odvojio je od ostalih koncesija.