[ Mina biznis, objavila B.B. ]

SKUP U PKCG

Luka Bar da bude atraktivnija za privrednike iz okruženja

Odbor udruženja špeditera Privredne komore (PKCG) inicirao je formiranje radnog tijela koje bi svojom aktivnošću doprinijelo da izvoznici i uvoznici iz okruženja koriste Luku Bar mnogo više za transport svoje robe.

Na sjednici održanoj u PKCG saopšteno je da bi na taj način bili uposleni kapaciteti Luke, koja je izuzetno značajno preduzeće za Crnu Goru, a povećao bi se obim poslova za sve kompanije koje su svojom djelatnošću povezane sa tom barskom firmom.

Iz PKCG je saopšteno da u sastavu tog radnog tijela treba da budu predstavnici privrede, odnosno zainteresovanih logističkih preduzeća, saobraćaja, proizvodnje, potom Željezničke infrastrukture, Luke Bar i Ministarstva saobraćaja.

Na sjednici je saopšteno da je barska luka izuzetno važna za sve logističke subjekte, odnosno privredni sistem Crne Gore u cjelini. Osim lučkih operatera, djelatnost 40 preduzeća iz Bara koja se bave poslovima zastupanja pred carinskim organom je direktno zavisna od obima posla u Luci.

Sve balkanske luke su u prošloj godini obavile jedan odsto ukupnog svjetskog pretovara kontejnera, a Luka Bar svega 0,6 odsto od ukupnog pretovara balkanskih luka.

Dalibor Pelević iz MSC Montenegro predstavio je logističke aktivnosti preko Luke Bar, kao izvozni proizvod Crne Gore.

On je ocijenio da su glavni problemi koji usporavaju potpunije korišćenje kapaciteta barske luke nepostojanje strategije za praćenje tranzitnog robnog saobraćaja preko luke, mali stepen praćenja aktivnosti konkurentskih logističkih pravaca i organizovanih komercijalnih aktivnosti na regionalnim tržištima, te loša infrastrukturna povezanost sa regionom.

"Ključne šanse za promjenu sadašnje situacije su u većim poslovnim aktivnostima željezničkog prevoza koji je glavni generator razvoja logističkih aktivnosti preko barske luke čemu će doprinijeti rekonstrukcija pruge Bar – Beograd", rekao je Pelević.

Željeznica je u prošloj godini prevezla 271 kontejner preko Luke Bar, što je 0,9 odsto. U okruženju taj procenat iznosi od 40 do 55 odsto. Takođe su veoma značajni završetak izgradnje auto-puta Bar-Beograd, kao i ostala infrastrukturna povezivanja sa zemljama u okruženju.

On je dodao da su neki od ciljeva koje bi trebalo postići u toj oblasti skraćivanje "praznog hoda" kontejnera na kopnu, povećanje konkurentnosti intermodalnog pravca preko Bara, veći promet i niži troškovi u uvozu/izvozu kontejnera preko barske luke, konkurentniji logistički pravac, dodatno sniženje troškova i povećanje konkurentnosti, te veće upošljavanje logističkih subjekata iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora udruženja saobraćaja Deda Đelović, ocijenio je da nema prirodnijeg saveza od onog koji čine špediteri i Luka Bar.

"Suština je u ocjeni logističkih parametara, a ne u cijeni, niti rastojanju Luke od bilo kojeg ishodišta toka robe. Luka može biti na 50 kilometara od neke fabrike ili nekog ishodišta robe, a da roba ne ide ka njoj", rekao je Đelović.

Prema njegovim riječima, širok je opseg faktora uticaja koji određuju pravac robe ka ili od neke luke, pa oni zahtijevaju koordinaciju svih subjekata koji u toj oblasti djeluju.

Đelović smatra da treba formirati radno tijelo, pri čemu treba voditi računa o ciljevima i interesima onih koji ga sačinjavaju.

Predsjednik Odbora, Radovan Radulović, saopštio je da podržava sve aktivnosti kojim će se stvoriti pretpostavke da se može "dovoditi" teret.

On smatra da, uprkos tome što postoji prostor za veći prihvat tereta, treba uložiti dodatne napore kako bi se poslovi realizovali uz što manje ograničenja.

Izvršni direktor Željezničke infrastrukture Ljubiša Ćurčić, kazao je da se radi na rehabilitaciji željezničke pruge Beograd-Bar koja je najkomplikovanija u Evropi.

"Rehabilitovali smo 50 odsto infrastrukture. Uložili smo blizu 200 miliona eura u posljednjih desetak godina. Nastavljamo sa ulaganjima i očekujemo da ćemo sjeverni dio, koji je mnogo teži, završiti za nekoliko godina, a za onaj od Podgorice do Bara uskoro ćemo imati projektnu dokumentaciju", rekao je Ćurčić.

Marko Lučić iz SOS Manex-a predložio je da bi moguće rješenje za Luku Bar trebalo tražiti u partnerstvu sa subjektima iz Srbije ili Bosne i Hercegovine koji bi obezbijedili dovoljno robe za lučke kapacitete.

Savjetnik u Komori Filip Vujović, kazao je da je robna razmjena tokom prvih devet mjeseci bila 2,25 milijardi eura. Izvoz je iznosio 300,5 miliona i 2,2 odsto je viši nego u istom periodu prošle godine, a uvoz od 1,95 milijardi eura veći je 3,1 odsto.

Evidentiran je deficit od 1,65 milijardi, pa je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 15,4 odsto.

"Zbog uspostavljanja stumulativnijeg biznis ambijenta za poslovanje kompanija potrebno je nastaviti aktivnosti na suzbijanju nelegalnog poslovanja, neprijavljivanja zaposlenih, neadekvatnog obračuna zarada, neregistrovanog obavljanja djelatnosti i izbjegavanja prijavljivanja prihoda", zaključio je Vujović.