Žabljak
Umjereno oblačno
15.6 °C
Pljevlja
Vedro
20.9 °C
Herceg Novi
Vedro
24.2 °C
Nikšić
Vedro
20.9 °C
Cetinje
Vedro
30.0 °C
Bar
Vedro
23.6 °C
Podgorica
Vedro
25.1 °C
Ulcinj
Vedro
22.7 °C
Kolašin
Vedro
15.9 °C

Ekonomija

[ Izvor: rtcg.me, Objavio: I. P. ]

PREMIJER PORUČIO 17. 07. 2019. 12:44   >>  06:41 27

PREMIJER PORUČIO

Bilansi demantuju da je sezona u kolapsu

Premijer Duško Marković kazao je da bilansi demantuju prognoze o propasti turističke sezone u našoj zemlji, navodeći da posljednji preliminarni zbirni podaci za prva četiri mjeseca pokazuju da smo uspjeli da po prvi put u istoriji registrujemo više od milion noćenja u tom periodu.

 

On je, odgovarajući na pitanje Miloša Nikolića iz Demokratske partije socijalista (DPS) kako ocjenjuje aktuelnu turističku sezonu, rekao da je mnogo neprovjerenih informacija i kampanja koje se plasiraju iz svakojakih izvora.

“Jedna je o propasti naše turističke sezone, ali bilansi demantuju takve prognoze, odnosno takvu kampanju čine besmislenom”, rekao je Marković.

On je podsjetio da je Crna Gora 2006. godine imala samo 31 hotel visoke kategorije, dok danas imamo 171 hotel visoke kategorije.

“U posljednje dvije godine izgrađeno je njih 35”, rekao je Marković, napominjući da je Crna Gora u posljednjih 12 godina svakog mjeseca otvarala po jedan hotel visoke kategorije.

U razvojne projekte na primorju, kako je rekao, od 2016-e je uloženo više od pola milijarde euraa.

Premijer je rekao da raste broj turista u nacionalnim parkovima, kao i broj opsluženih putnika na crnogorskim aerodromima.

"Aerodromi su opslužili više od milion putnika, ili deset odsto više, a nacionalni avioprevoznik Montenegroerlajnz prevezao je pet posto više putnika. Nacionalni parkovi do 1. jula bilježe 35 odsto više turista", rekao je Marković, uz konstataciju da sve to demantuje one koji govore da je sezona u kolapsu.

Crnogorski turizam je, kako je rekao, u punom zamahu.

Marković tvrdi da se turistička sezona u Crnoj Gori, zbog dobro osmišljene strategije širi na deset mjeseci.

Poslanika Socijaldemokratske partije (SDP) Raška Konjevića zanimalo je koliko će novo zaduženje od 500 miliona euraa, koje je predviđeno Predlogom rebalansa budžeta, uticati na ukupan javni dug koji je tokom ove godine premašio 3,1 milijarde euraa.

"Predloženim izmjenama Zakona o budžeta ne uvodi se bilo kakvo novo zaduženje koje će povećati javni dug Crne Gore u anrednim godinama. Naprotiv, ovdje je riječ o pažljivo osmišljenim mjerama otplate državnog duga, sa ciljem zamjene dijela dospjele glavnice povoljnijim sredstvima", rekao je Marković.  

On je saopštio da je tokom mandata ove Vlade otplaćeno više od 1,2 milijardi euraa javnog duga, "a naredne godine planiramo otplatu još 520 miliona euraa".

Marković je rekao da je glavni cilj ekonomske politike Vlade povećanje kvaliteta života svih građana te da svjedočimo da je napravljen napredak, ali da za snažnije iskorake moramo nastaviti sprovođenje mjera fiskalne konsolidacije I naše finansije učiniti dugoročno održivim.

"Namjera nam je da nastavimo sa daljim smanjenjem budžetskog deficita i stvaranjem uslova za opadanje javnog duga u srednjem roku", rekao je premijer odgovarajući na pitanje poslanika Borisa Mugoše iz Poslaničkog kluba Socijaldemokrata i Liberalne partije.

Premijer je rekao da su mjere fiskalne konsolidacije, u prethodne dvije godine, dale dobre rezultate čemu svjedoči činjenica da su izvorni prihodi budžeta povećani za oko 260 miliona euraa što predstavlja rast od 17%.

"Takođe, u istom periodu smo racionalnije trošili, pa smo stvorili prostor za povećanje ulaganja u infrastrukturne projekte čijom realizacijom se ubrzava ekonomski rast i direknto utiče na kvalitetniji život svakog pojedinca. Efekti sprovedenih mjera fiskalnog prilagođavanja omogućili su smanjenje budžetskog deficita sa 5,8% BDP-a u 2017. godini na projektovanih 2,97% BDP-a u 2019. godini i obezbijedili da se novo zaduživanje vrši isključivo za finansiranje Kapitalnog budžeta i potrebe prijevremene otplate postojećeg duga. U isto vrijeme, omogućeno je ostvarenje suficita tekuće budžetske potrošnje, što ukazuje da je deficit budžeta nastao isključivo usljed realizacije kapitalnih projekata. O postignutim rezultatima u oblasti javnih finansija svjedoči i podrška međunarodnih finansijskih institucija (MMF i Svjetska banka). To je doprinijelo i poboljšanju kreditne pozicije Crne Gore, čime su se obezbijedili i povoljniji uslovi za pribavljanje sredstava na međunarodnom finansijskom tržištu, odnosno reprogram postojećih kredita uz velike uštede", rekao je premijer.

Prosječna penzija veća nego u većini država regiona

Marković je kazao da prosječna penzija u Crnoj Gori trenutno iznosi 289 euraa, te da je za oko 50 euraa veća nego u Sjevernoj Makedoniji, a za oko 65 nego u Srbiji. Penzija u Crnoj Gori je između 80 i 100 eura veća nego u Bosni i Hercegovini. U poređenju sa prosječnom penzijom u okruženju, samo Slovenija i Hrvatska imaju bolje pokazatelje.

"Prosječna penzija u Crnoj Gori trenutno iznosi 289 eura. U poređenju sa prosječnom penzijom u okruženju, samo Slovenija i Hrvatska imaju bolje pokazatelje. Prosječna penzija u Crnoj Gori veća je za oko 50 eura nego u Makedoniji, oko 65 eura nego u Srbiji i između 80 i 100 eura od prosjeka u Bosni i Hercegovini. Penzije u Crnoj Gori su redovne, a u poređenju sa prosječnom zaradom, prosječna penzija čini gotovo 57% tog iznosa. To je 20 procentnih poena više nego, primjera radi u Hrvatskoj, gdje prosječna penzija čini 37% prosječne zarade", rekao je Marković odgovarajući na pitanje poslanika Aleksandra Damjanovića iz Posebnog kluba poslanika. Dodao je da je rast moguć jedino u slučaju nastavka rasta naše ekonomije.

Marković je rekao da se lako saglasiti da penzije treba povećavati, ali da je važno da se to čini na održiv način.

"Broj korisnika prava koje isplaćuje Fond penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore na kraju prvog kvartala ove godine iznosio je 130 hiljada. Od toga su 124 hiljade korisnici penzija, a nešto manje od 6 hiljada korisnika ostalih prava iz ove oblasti. Starosne penzije čine 57% ukupnog broja penzija, invalidske oko 18%, dok porodične učestvuju sa 25%. Sa druge strane, ukupan broj osiguranika na obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje za navedeni mjesec bio je oko 202 hiljade, što znači da je odnos broja osiguranika prema broju korisnika svih prava koje isplaćuje Fond PIO 1,55 : 1. Deficit Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja koji je prisutan, finansiramo bez zastoja, planirano i stabilno, i ne dovodimo u pitanje redovnost njegovih davanja", rekao je premijer.

Predsjednik Vlade je rekao da ohrabruje činjenica da ovaj deficit ima tendenciju pada.

"Poređenja radi, deficit je u 2011. godini iznosio 40,25%, u 2012. godini 42,81%, nakon čega je u permanentnom padu. Naime, za finansiranje penzijskog sistema u prošloj godini Fondu PIO Crne Gore obezbijeđeno je oko 420 miliona euraa. Izvorni prihodi Fonda, kroz doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje bili su 318 miliona euraa ili 75,62%. Dakle, deficit za 2018. godinu bio je 24,38%, i smanjen je za skoro 44% od 2012. godine. Ovakvo značajno umanjenje deficita prvenstveno je rezultat razvoja ekonomije, odnosno ekonomskog rasta koji smo ostvarili. I upravo na ovoj temi treba tražiti odgovor na često pitanje – „kada će građani Crne Gore početi da osjećaju konkretne benefite? Jedino daljim rastom sličnim ovome koji smo dostigli možemo doći do više radnih mjesta i boljih plata, a samo bolje zarade garantuju adekvatnu osnovu za više penzije", rekao je Marković.

Premijer je dodao da Vlada permanentno unapređuje zakonodavni i institucionalni okvir kojim se tretiraju naši penzioneri da svake godine obezbjeđuje dodatna sredstva za pomoć penzionerima s najnižim primanjima za šta je prošle godine obezbijeđeno 300.000 eura te za subvencionisanje odmora i oporavka za šta je opredijeljeno 456 hiljada eura.

Prošle godine u sjeverni region uloženo 340 miliona

Marković je saopštio da je u razvoj Sjevernog regiona samo prošle godine uloženo 340 miliona euraa, i da je na našem Sjeveru u ovom trenutku aktivno 50 gradilišta.

“Plan je da se u ovoj godini uloži oko 90 miliona više, tj. 430 miliona euraa. Samo na današnji dan na sjeveru imamo pedeset aktivnih gradilišta", rekao je Marković odgovarajući na pitanje poslanika Ervina Ibrahimovića iz Poslaničkog kluba Bošnjačke stranke koalicije „Shqiptaret te vendosur – Albanci odlučno” – Forca, DUA i AA i Hrvatske građanske inicijative.

Predsjednik Marković je rekao da je, kada je riječ o poljoprivredi od ukupno realizovanog Agrobudžeta u prošloj godini više od 50 % sredstava bespovratne podrške usmjereno prema Sjevernom regionu.

Komentari 27

ostavi komentar
Vidi još

Ostavi komentar

Pravila komentarisanja sadržaja Portala RTCG
Poštujući načelo demokratičnosti, kao i pravo građana da slobodno i kritički iznose mišljenje o pojavama, procesima, događajima i ličnostima, u cilju razvijanja kulture javnog dijaloga, na Portalu nijesu dozvoljeni komentari koji vrijeđaju dostojanstvo ličnosti ili sadrže prijetnje, govor mržnje, neprovjerene optužbe, kao i rasističke poruke. Nijesu dozvoljeni ni komentari kojima se narušava nacionalna, vjerska i rodna ravnopravnost ili podstiče mržnja prema LGBT populaciji. Neće biti objavljeni ni komentari pisani velikim slovima i obimni "copy/paste" sadrzaji knjiga i publikacija.Zadržavamo pravo kraćenja komentara.

Da biste komentarisali vijesti pod vašim imenom

Ulogujte se

Novo