Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Ekonomija

[ Objavila: M.M ]

27. 06. 2019. 18:21   >>  18:19 2

VUKOVIĆ ISTAKLA

CG među najbrže rastućim ekonomijama EU

Vlada je usvojila Proljećnu analizu makroekonomskih kretanja i strukturnih reformi – 2019. Generalna direktorica Direktorata ze ekonomsku i razvojnu politiku u Ministarstvu finansija Iva Vuković saopštila je da “Crnogorsku ekonomiju u 2017. i 2018. godini karakterišu snažne stope ekonomskog rasta, te da je Crna Gora tako bila jedna od najbrže rastućih ekonomija Zapadnog Balkana i među najbrže rastućim ekonomijama EU.

Kako je dodala, najveći pozitivan doprinos rastu ekonomije u 2018. godini došao je od pojačane investicione aktivnosti kao i od povećane potrošnje domaćinstava.

“Pojačana investiciona aktivnost rezultat je privatnih investicija dominantno u sektorima turizma i energetike, dok javne investicije takođe daju svoj doprinos kroz pojačanu investicionu aktivnost na gradnji auto-puta, ali i ostalih lokalnih i regionalnih puteva“, istakla je Vuković.

Najveći doprinos investicija realnom rastu BDP-a iznosio je četiri odsto, dok drugi najveći doprinos dolazi od potrošnje domaćinstava od 3,4 p.p. i to je rezultat rekordne turističke sezone, rasta kreditne aktivnosti, rastu doznaka iz inostranstva i rasta zaposlenosti

“Prihodi od turizma u 2018. godini premašili su jednu milijardu eura, imali smo dvaput veći izvoz električne energije, povećan izvoz aluminijuma i povećan izvoz farmaceutske proizvodnje, međutim sve to nije bilo dovoljno da neutrališe visok uvoz dominantno za potrebe gradnje investicionih projekata i na taj način doprinos neto izvoza realnom rastu BDP-a bio je negativan 2,1 p.p.“, naglasila je Vuković.

Dodaje da se Crna Gora nalazi na 47 odsto prosjeka zemalja EU, prema podacima Eurostata (regionalno poređenje BDP po glavi stanovnika kao prosjek EU prema standardu kupovne moći za 2018, prva procjena Eurostata), a slijede je Srbija, Sjeverna Makedonija, Albanija i Bosna i Hercegovina sa nižim prosjekom razvoja u odnosu na zemlje EU.

“Monstat je u prvom kvartalu objavio da je stopa rasta ekonomije bila na nivou od tri odsto, a posmatrano po makroekonomskim indikatorima može se vidjeti raznolika situacija u zavisnosti od sektora. Imamo sektore koji bilježe izuzetno snažne stope rasta u I kvartalu, dok postoji i sektori koji usljed objektivnih okolnosti bilježe pad. Dakle, sektori koji bilježe izuzetno snažan rast u I kvartalu: sektor turizma sa 44,1 odsto više dolazaka i 22,5 odsto više noćenja turista i ovo može biti signal odnosno indikator još jedne rekordne turističke godine”, kazala je Vuković.

Promet u maloprodaji veći je za 6,2 odstp u tekućim cijenama i 5,5 odsto u stalnim cijenama i predstavlja najjači rast maloprodaje još od 2013. godine.

“Vrijednost izvršenih građevinskih radova veća je za 12,4 odsto i očekivanje je da će značajniji rast građevinarstva biti u drugoj polovini godine uzimajući u obzir brojne investicione aktivnosti u državi. Industrijska proizvodnja zabilčježila je pad od 14,4 odsto usljed pada proizvodnje električne energije. Mala količina padavina uticala je na smanjenu proizvodnju hidroelektrane, dok je termoelektrana bilježila rast sa 6,7 odsto u odnosu na prošlogodišnji period, a vjetroelektrane u posmatranom periodu činile su 10 odsto ukupne proizvodnje električne energije”, kazala je Vuković.

Takođe, ovu godinu karakteriše blagi rast potrošačkih cijena od 0,5 odsto prosječno i očekuje se da će cijene i u narednom periodu biti pod uticajem cijena sa međunarodnog tržišta, pod uticajem cijena nafte i odnosa eura i dolara.

“Indikatori na tržištu rada u posmatranom periodu bilježe izuzetno pozitivna kretanja kao nastavak kretanja iz 2018. Stopa aktivnosti na tržištu rada prema anketi o radnoj snazi veća je za 1,5 p.p. ili 55,2 odsto i to predstavlja rekordni nivo aktivnosti na tržištu rada. Takođe, imamo i rekordnu nisku stopu nezaposlenosti koja je na nivou od 15 odsto i rekordnu stopu zaposlenosti od 47,5 odsto sa kraja 2018. godine”, ističe Vuković.

Deficit tekućeg računa u I kvartalu je nastavio rast za 4,6 odsto usljed pogoršanja salda roba i usluga i pada suficita primarnih dohodaka.

“Deficit centralnog budžeta na kraju I kvartala je 71,4 miliona eura ili 1,5 odsto BDP-a, kao posljedica fiskalne politike i mjera fiskalne konsolidacije. U 2018. godini smo imali suficit tekućeg budžeta u iznosu od 152 miliona eura ili 3,3 odsto BDP-a, nivo rezultata kada se umanji za troškove rezultata razvojnih projekata i pokazatelj je djelotvornosti fiskalne politike vođene u prethodnom periodu”, navela je ona.

Kako je zaključila, za naredni period neophodno je nastaviti sa sprovođenjem strukturnih reformi koje su neophodan preduslov za održivi ekonomski rast, jačanje konkurentnosti domaće ekonomije i ostvarenje strateških ciljeva naše ekonomije.

Пратите нас на

Коментари2

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније