Objavio: F.R.

RADUNOVIĆ SAOPŠTIO

Od akciza na gaziranu vodu 2 miliona €

Naplata akciza na gaziranu vodu sa dodatkom šećera je u prva četiri mjeseca ove godine iznosila 2,25 miliona eura, što je 700 hiljada eura više u odnosu na isti prošlogodišnji period, saopštio je ministar finansija Darko Radunović.

On je u Skupštini, odgovarajući na pitanje poslanice Demokratske partije socijalista (DPS) Marte Šćepanović, rekao da je ta realizacija u skladu sa planom, kojim je predviđena viša naplata u ovoj godini za oko dva miliona eura u odnosu na 2018.

“Kada je u pitanju smanjenje visine akcize za akcizne proizvode, odnosno gaziranu vodu, smatramo da takva odluka zahtijeva izradu detaljnih analiza, posebno imajući u vidu što je prioritet ekonomske, odnosno fiskalne politike jačanje fiskalne stabilnosti”, rekao je Radunović.

Šćepanović su zanimali prihodi od akciza, kao i da li je uvođenje postupnog povećanja akcize na gaziranu vodu sa dodatkom šećera ili drugih sredstava za zaslađivanje ili aromatizaciju dalo rezultate zbog kojih je uvedeno, a to je smanjenje broja konzumenata zbog negativnih implikacija na zdravlje stanovništva.

Radunović je podsjetio da su početkom prošle godine napravljene izmjene i dopune Zakona o akcizama, kojima je revidirana postojeća visina akcize na gazirana pića i usvojen novi akcizni kalendar.

“Taj novi akcizni kalendar predstavlja instrument za ujednačavanje cijena na domaćem tržištu sa onima u regionu, posebno iz razloga što su akcizni proizvodi od posebnog značaja za budžet države”, poručio je Radunović.

On je, odgovarajući na pitanje poslanika Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijana Vuksanovića, saopštio da Ministarstvo finansija radi na izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodatu vrijednost (PDV), kojim bi se izjednačila njegova stopa pri prometu proizvoda i usluga u hotelima, bez obzira na kategoriju i region u kojem se nalazi.

Radunović je objasnio da je postojeće zakonsko rješenje u suprotnosti sa Direktivom o zajedničkom sistemu PDV-a, zbog čega Ministartsvo priprema izmjene i dopune.

„Smatramo da će predloženo rješenje doprinijeti povećanju konkurentnosti turističke privrede i smanjenju sive ekonomije, što će pozitivno uticati na prihode od turizma i ukupne budžetske“, rekao je Radunović.

On je podsjetio da je važećim zakonom predviđeno je da se PDV obračunava i plaća po sniženoj stopi od sedam odsto od prometa usluga pripreme i usluživanja hrane, pića i napitaka u hotelima sa najmanje četiri zvjezdice u sjevernom regionu, a najmanje pet zvjezdica u središnjem i primorskom.

Radunović je kazao da je to doprinijelo povećanom investicionom interesovanju, zbog čega su 2017. godine otvorena 33 nova hotela, a prošle 25.

Milutin Đukanović: Imamo sukob statistike i realnog života

Poslanika Demokratskog fronta (DF), Milutina Đukanovića, zanimalo je koliko je, prema podacima Poreske uprave (PU), od početka prošle godine do 1. maja ove, po mjesecima, obračunato zarada zaposlenilh i koliko je iznosila prosječna bruto, a koliko neto zarada.

On je rekao da je, prema podacima PU, prosječna bruto zarada u prošloj godini iznosila 645 eura, a prosječan broj zaposlenih 169,69 hiljada.

“Nemoguće je da ako prosječna bruto zarada iznosi 645 eura, neto bude 515 eura. To je matematika za prvi osnovne. Neto bi trebalo da bude 432 eura”, dodao je Đukanović.

On je saopštio da sve zemlje Evropske unije (EU) prosječnu zaradau računaju na osnovu podataka PU.

“Znate li kako Monstat računa prosječnu zaradu? Računa je tako što ne uzima u obzir zaposlene koji rade u preduzećima koji imaju manje od deset zaposlenih”, kazao je Đukanović.

On je rekao da se ne može sumnjati u podatke PU, a davati prednost Monstatu.

“Ovdje imamo sukob statistike i realnog života”, smatra Đukanović.

Radunović je rekao da su Đukanoviću dostavili podatke o bruto zaradama koje je pripremila PU.

“U januaru prošle godine broj zaposlenih je iznosio 162,79 hiljada, a prosječna bruto zarada 652 eura. U februaru iste godine bilo je zaposleno 163,55 hiljada zaposlenih, a prosječna bruto zarada je iznosila 637 eura”, dodao je Radunović.

Prema njegovim riječima, u martu ove godine je 110,88 hiljada ljudi primilo plate sa uplaćenim porezima i doprinosima, dok je prosječna bruto zarada iznosila skoro 715 eura.

On je rekao da je spreman da sa Đukanovićem i direktoricom Monstata održi sastanak, na kojem bi se predstavio način na koji se obračunava prosječna plata i uporedili podaci koji ulaze u taj obračun.

Radunović je, odgovarajući na pitanje nezavisnog poslanika Aleksandra Damjanovića, kazao da se finansijsko tržište u Crnoj Gori razvija u kontinuitetu, kao i da ima prostora za njegovo unaprijeđenje.

„Trendovi pružanja finansijskih usluga i mogućnosti njihovog inoviranja zahtjevaju konstantno praćenje zahtjeva tržišta za unaprijeđenjem regulatornog okvira”, rekao je Radunović.

On je dodao da je siguran da se mogu stvoriti pretpostavke koje bi rad Komisije za tržište kapitala učinile efikasnijim.

„Ne treba se porediti s periodom prije velike ekonomske krize, kada su na tržištu ostvarivani ogromni pometi, već imati realna očekivanja“, smatra Radunović.

On je dodao da je neophodno napraviti dobru bazu podataka kada je riječ o državnoj imovini, kako bi se precizno znalo šta je čini i ko njome gazduje.

Radunović je saopštio da je saglasan sa da se pri Centralnoj banci (CBCG) formira nadzorno tijelo, koji bi bilo informativnog karaktera u cilju obezbjeđenja većeg stepna transparentnosti.

Poslanicu DPS-a, Ana Nikolić, pitala je Radunovića kako je zadovoljan sa realizacijom druge generacije strukturnih reformi iz domena finasijskog sektora u ovoj godini, prevashodno značajnih za dalji nastavak procesa snažnog priliva stranih direktnih investicija.

Radunović je rekao da Crna Gora od obnove nezavisnosti bilježi značajan ekonomski napredak, što potvrđuje i kretanje osnovnih makroekonomskih agregata.

“I pored značajnih rezultata, imperativ Vlade je dalje uklanjanje barijera za realizaciju novih investicionlh projekata i stvaranje još stimulativnijeg ambijenta, podsticajnog za investiranje i razvoj preduzetništva”, poručio je Radunović.

On je ocijenio da je poreski sistem i dalje stimulativan za razvoj biznisa i strana ulaganja.