- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Ekonomija
02. 04. 2019. 13:13 >> 12:38
SVJETSKA BANKA
"Podstaći otvaranje radnih mjesta"
Crnogorska ekonomija će ove i naredne godine, prema procjenama Svjetske banke, zabilježiti značajno usporenje rasta, prenosi Agencija Anadolija (AA).
Nakon dvije godine snažnog rasta od preko 4 odsto, ove godine će crnogorski BDP rasti po stopi od 2,9 odsto, a 2020. dodatno će usporiti na 2,4 odsto, pokazuju projekcije Svjetske banke.
Crnogorska ekonomija je, prema projekcijama Svjetske banke, 2017. imala rast od 4,7 odsto, a 2018. od 4,4 odsto.
Prema podacima iz posljednjeg Redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan, potrebno je da zemlje regiona ubrzaju reforme, jer su prognoze rasta podložne rastućim spoljnim i domaćim rizicima, uključujući geopolitičke i trgovinske sporove i sporiji od očekivanog tempa strukturnih reformi.
Prema izvještaju, zemlje u regionu sada imaju priliku da unaprijede reforme kako bi ublažile ove rizike usljed sve većih zahtjeva javnosti za većim ekonomskim mogućnostima.
"Donosioci politika u regionu bi trebali implementirati reforme koje će imati održivi rast i podstaći otvaranje radnih mjesta", kaže Linda Van Gelder, direktorica Svjetske banke za zapadni Balkan.
"Brzorastuće kompanije stvaraju najveći broj radnih mjesta na zapadnom Balkanu, ali takvih kompanija je malo, naročito u poređenju sa drugim malim tranzicionim ekonomijama u Evropi. Uklanjanje prepreka koje malim preduzećima otežavaju konkurentnost i rast će otvoriti mogućnosti za ljude – ohrabrujući poduzetništvo i inovacije, jačajući rast zapošljavanja i oslobađajući potencijal ljudskog kapitala ovog dinamičnog regiona".
U izvještaju se naglašava da zemlje koje su se opredjelile za fiskalnu konsolidaciju bilježe pad javnog duga, a da je očuvanje ovih rezultata od ključnog značaja. U većini zemalja javni dug je i dalje visok, a javnom potrošnjom dominiraju veliki izdaci za plate u javnom sektoru i netargetirani socijalni programi. Stoga unapređenje efikasnosti i pravednosti javne potrošnje, kao i jačanje mobilizacije prihoda ostaju prioriteti za zemlje zapadnog Balkana.
U tom kontekstu, a prema navodima izvještaja, od vitalnog je značaja za zemlje zapadnog Balkana da unaprijede reforme usmjerene na povećanje produktivnosti, stimulisanje rasta i otvaranje radnih mjesta. U izvještaju se razmatraju opcije politika u oblastima kao što su politika konkurencije, oporezivanje, diversifikacija finansijskog sektora i ekonomska povezanost.
Коментари0
Остави коментар