[ Mina; Objavila: J.B.Č. ]

ŽUGIĆ SAOPŠTIO

CBCG će pokušati da oporavi dvije rizične banke

Centralna banka (CBCG) obavlja dnevni monitoring dvije banke zbog pogoršanja njihovih parametara likvidnosti i solventnosti, saopštio je guverner Radoje Žugić i dodao da će vrhovna monetarna institucija pokušati da ih u narednom periodu oporavi.

Žugić je kazao i da te dvije banke nijesu sistemski važne.

“Te dvije banke su pod dnevnim monitoringom zbog pogoršanja parametara. Pratimo dva osnovna parametra - nivo solventnosti i likvidnosti i oni su se pogoršali”, kazao je Žugić nakon konferencije za novinare posvećene Nedjelji štednje.

On je rekao da je najvažnije da to nijesu sistemski najjače banke i da neće uticati na ukupan sistem.

Žugić je na pitanje da li neka od te dvije banke ima visok rizik da ode u stečaj, odgovorio da će vrlo brzo imati neke konkretnije rezultate o tome.

On je saopštio i da Fond za zaštitu depozita neće imati problema da isplati garantovane depozite ukoliko dođe do "najcrnjeg" scenarija.

“Fond ima dovoljno pokrića. Ukoliko dođe do najgoreg scenarija, a nadam se da neće, neće biti problema da Fond isplati sve garantovane depozite”, kazao je Žugić.

On je, komentarišući superviziju nad te dvije banke, naveo da su evidentirane četiri ranjivosti u prethodnom periodu.

“Prva je bila visok nivo loših kredita u ukupnim. To je smanjeno i sada to više nije sistemski rizik. Drugi nivo je bila visina kamatne stope, koja je bila visoka. Ona se smanjuje, ali ipak ne shodno našim očekivanjima”, saopštio je Žugić.

On je rekao da je sa bankarima razgovarao o kamatnim stopama.

“Oni traže da to bude netransparentno. CBCG je odlučila da se transparentno prikaže svaka banka, u nivoima kamatnih stopa, kako bismo imali jasan odnos klijenata prema nivou kamatnih stopa”, saopštio je Žugić.

Kamatne stope, kako je ocijenio, jesu smanjene i na istorijskom su minimumu, ali su i dalje skup input za liječenje ranjivosti realne ekonomije, a to je konkurentnost i likvidnost.

“Treći elemenat koji smo imali je bila kreditna aktivnost i to je prevaziđeno. Imamo lagani rast kreditne aktivnosti, ali ne smijemo dozvoliti balon kredita kakav smo imali u prethodnom periodu, koji bi pucanjem proizveo elemente recesije, odnosno nestabilnosti finansijkog sistema”, objasnio je Žugić.

On je kazao da su četvrti element bile tri banke od kojih je jedna zvanično prema ocjeni Svjetske banke (SB) iskoračila.

“Njen koeficijent solvnetnosti iznosi preko 13 odsto, dok je propisani minimum deset odsto. I ostali bankarski parametri rastu”, precizirao je Žugić.

On je, na pitanje da prokomentariše najave iz Evropske centralne banke (ECB) da će na globalnom nivou doći do rasta kamata, rekao da je to pitanje normalizacije monetarne politike koja sada ima negativne kamatne stope, odnosno takozvanog kvantitativnog olakšanja za monetarnu politiku ECB-a.

“To se već desilo u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) i u centralnoj banci Federalne rezerve (Fed). I tamo kamate rastu. Ja govorim o kamatama u našem sistemu koje su neodvojive od ostalih bankarskih indikatora”, saopštio je Žugić.

On je, komentarišući najave za kupovinu neke od banaka na crnogorskom tržištu, kao i spajanje Societe generale Montenegro i Crnogorske komercijalne banke (CKB), kazao da nema zvaničnih zahtjeva u vezi spajanja.

“To je sve u pričama. Ako dođe do zahtjeva mi ćemo se na Savjetu odlučiti oko toga, ne ugrožavajući konkurentost i poziciju ostalih banaka na tržištu”, naveo je žugić.

On je dodao i da ima interesovanja za dokapitalizaciju, kvalifikovano učeće i osnivanje novih banaka.

Na pitanje da li je za Hipotekarnu banku zainteresovan ruski investitor, Žugić je odgovorio da to jeste investitor iz Rusije, ali da postoji i veza sa Izraelom.

“Znaćete uskoro šta ćemo odlučiti o tome. Postoji interesovanje, ali ono mora imati dva uslova. Jedan je reputacija investitora, a drugi je adekvatan izvoz sredstava čistog novca i dovoljno cash flow-a da obezbijedimo ogromne depozite koje imamo sa dovoljno izvora sredstava potencijalnih investitora”, kazao je Žugić.

On je poručio da nije važno koliko neko plati banku, već da se sva tekuća aktiva zaštiti kroz izvore sredstava potencijalnog investitora.

Na pitanje kada će biti imenovan treći viceguverner CBCG, Žugić je odgovorio da će javnost biti na vrijeme obaviještena o tom predlogu, pošto ne postoji imperativna norma.

“CBCG u ovakvim uslovima unaprijeđuje svoju aktivnost i kompletan finansijski sistem i snaži djelove organizacije. To iskazujemo preko mjerenja svih bankaskih parametara u prošloj i ovoj godini”, zaključio je Žugić.

Skupština je početkom jula razriješila Irenu Radović sa mjesta viceguvernerke.