Objavio: O.Z.

ĐUKANOVIĆ U ŽENEVI

Crna Gora spremna za nova ulaganja

Crna Gora će raditi na stvaranju ambijenta u kojem strane investicije i slobodna trgovina mogu da napreduju, a da se postavljeni ciljevi održivog razvoja realizuju, poručio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović na Samitu globalnih lidera na Svjetskom investicionom forumu u Ženevi, gdje je govorio na temu "Investicije u novoj eri globalizacije".

Kako je saopštio, u Crnoj Gori gradimo transparentan sistem koji iz godine u godinu privlači sve više stranih investitora, koji su postali promoteri Crne Gore kao prestižne i kvalitetne investicione destinacije, i u našoj državi pronašli ne samo izazove za svoje projekte, već i sigurnost, stabilnost i jasna pravila.

"Crna Gora postaje posvećenja jačanju multilateralizma i poštovanju pravila i jačanju transparentnosti shodno načelima Svjetske trgovinske organizacije, što je posebno važno za privlačenje investicija. To smo dokazali vođenjem politike na nacionalnom nivou", naveo je Đukanović.

Đukanović je poručio da decenija trajanja Foruma najbolje potvrđuje njegov značaj.

"On je postao važno mjesto dijaloga hiljada aktera iz različitih oblasti koji zajedno rade na unapređenju globalnog investicionog ambijenta. Tema inspiriše da se kroz perspektivu međuzavisnosti investicija, trgovine i razvoja, sagleda gdje smo na putu dostizanja Ciljeva održivog razvoja do 2030", kazao je crnogorski predsjednik.

Podsjetio je da je naša zemlja prije dvije godine usvojila Nacionalnu strategiju održivog razvoja do 2030.

Prema statistici UNCTAD-a, kako je saopštio, Jugoistočna Evropa je 2017. privukla 5,5 milijardi stranih direktnih investicija, što predstavlja rast od 20 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

"U Crnoj Gori je rast iznosio 30 odsto. Strane direktne investicije su od obnove nezavisnosti 2006. u evropskom vrhu, 800 eura po glavi stanovnika, odnosno oko 18 odsto BDP-a prosječno godišnje. Neto priliv stranih direktnih investicija u tom periodu iznosi preko šest milijardi eura", saopštio je Đukanović.

Naveo je da turizam učestvuje sa preko 20 odsto u BDP-u, a da u ovoj godini rast bilježe i drugi sektori, poput industrije i građevinarstva, što je, kako je istakao, uticalo na ubrzanje realnog rasta izvora roba i usluga.

"Kroz kompetativan ambijent za poslovanje, sa značajnim potencijalima u oblastima energetike, turizma i poljoprivrede, Crna Gora nudi brojne povoljnosti za ivestitore. Harmonizovali smo zakonodavstvo sa pravnim tekovinama EU. Kroz efikasnije pravosuđe i institucije ojačali smo vladavinu prava. Reformisali smo bankarski sistem, izjednačili smo domaće i strane investitore u pogledu svih prava, liberizovali spoljnotrgovinski sistem. Pritom, koristimo euro kao valutu, što jasno ukazuje da povećanje novčane mase ostvarujemo samo na tržištu", naglasio je Đukanović.

Direktni finansijski podsticaji za nove projekte

Ocijenio je da Crna Gora, sa stopom poreza na dobit od 9 odsto i na dohodak fizičkih lica 9, odnosno 11% odsto, ima konkurentan poreski sistem.

Kazao je da je Crna Gora na putu da postane energetsko čvorište regiona.

"Privodimo kraju, zajedno sa Italijom gradnju podmorskog kabla između dvije zemlje, i 400kV dalekovoda koji povezuje Crnu Goru, Srbiju i BiH, što će region povezati sa energetskim tržištem Evrope. Ovaj projekat kofinansira EU kroz Berlinski proces. Stopa ekonomskog rasta u Crnoj Gori u 2017. iznosila je 4,74%, dok u prvom i drugom kvartalu 2018. godine iznosi 4,5% i 4,9% respektivno", naveo je Đukanović.

Istakao je da investitori imaju direktne finansijske podsticaje za nove projekte, poreske olakšice u manje razvijenim djelovima zemlje, subvencije za zapošljavanje u biznis zonama, i konkurenciju između lokalnih samouprava u određivanju visine taksi i lokalnih poreza u cilju privlačenja novih investicija.

"Ipak, za nas su u prvom planu vrijednosti savremene civilizacije koje osvajamo, jer one daju našem društvu prednost na dugi rok", kazao je Đukanović.

Kako je kazao, jedna od ključnih ekonomskih vrijednosti je otvorenost crnogorske ekonomije.

"Politička stabilnost, članstvo u NATO, liderstvo u odmaklom pregovaračkom procesu sa EU, članstvo u STO i brojni zaključeni ugovori o slobodnoj ekonomiji koji nam omogućavaju pristup tržištu od 800 miliona korisnika, jasno potvrđuju političke vrijednosti koje smo usvojili i koje afirmišemo", naglasio je Đukanović.

Istakao je da je uspostavljanjem elektronskog portala propisa Crne Gore, uz podršku UNCTAD-a, podignut nivo trasnsparentnosti i regulativa je postala lako dostupna zainteresvanim investitorima i javnosti.

"Izolacija iz tokova globalne ekonomije samo može da udalji zemlje od postavljenih ciljeva, stoga jedini smjer našeg djelovanja će biti rad u stvaranja ambijenta u kojem strane investicije i slobodna trgovina mogu da napreduju i da se postavljeni ciljevi održivog razvoja tako realiziju. Sve drugo bilo bi nedovoljno odgovorono prema budućim i sadašnjim generacijama", zaključio je predsjednik Crne Gore u svom izlaganju.

Na Samitu globalnih lidera na Svjetskom investicionom forumu u Ženevi bilo je i brojnih pitanja za Đukanovića a jedno od njih bilo je, kako je Crna Gora uspjela da u vremenu globalizacije i pada investicija, zabilježi rast i privuče veliki broj investicija?

"Nijesmo se suočili ni osjetili pad investicija, kazao sam rast investicija je dinamičniji u odnosu na region i jedan je od najdinamičnijih u Evropi. Ovdje nije riječ o malim i velikim. Pogledajmo neke od najuspješnijih ekonomija u svijetu, Singapur, Luksemburg. Ovdje je riječ o pravilima koja se uspostavljaju i ta pravila bivaju jako inspirativna za investitore. Mi se trudimo da se ponašamo u skladu sa tim iskustvima i praksom, trudimo se da svakog dana osmislimo neko novo rješenje koje će biti inspirativno inestitorima jer nam oni trebaju da bi kroz privatno partnerstvo gradili ono što je naš osnovni cilj a to je nov kvalitet života", kazao je Đukanović.

Zato je, kaže Đukanović, Crna Gora i krenula u istorijski projekat, gradnju auto puta. Najskuplji infrastrukturni projekat, gradimo sa kineskom kompanijom CRBC, i sve što je, kaže predsjednik, urađeno, promišljeno je i veoma održivo. Zato kritike nekih evropskih zvaničnika, o kineskom prisustvu u Evropi nijesu na mjestu. Evropa bi, kaže, trebalo da preispita agendu pravila, i ekonomske odnose sa Kinom.

"EU kao lokomatva razvoja kontinenta, svoje razmišljanje treba da usmjeri u pravcu šta ona može da ponudi regionu kakav je Jugoistočna Evropa. Dakle, ukoliko želi da bude brža od Kine, i brža od drugih, ona mora da ponudi svoj paket ponude, a to znači da ostane dosljedna u realizaciji i viziji ujedinjene Evrope a ne da se premišlja čemu svjedočimo posljednih godina", kazao je predsjednik.

Tako bi, kaže Đukanović, Evropa mogla da ponudi i povoljnije uslove za razvoj infrastrukture u našem regionu.

"Ko ometa Evropu da ona ponudi jugostočnom regionu ono što Kina nudi, a to su uslovi uz kredite na 20 godina, po kamati 2 odsto i grejs period 7 godina. Dake, to ni jedna zemlja ne bi propustila, posebno ne nerazvijena zemlja Jugoistočne Evrope, koja treba da izgradi infrastrukturu. Evropa mora da se usredsredi, da pomogne razvoju regiona Jugoistočne Evrope", kazao je Đukanović.

Prilog: Dijana Drašković