PKCG

Razmatrali Strategiju razvoja šuma

Na sjednici Odbora udruženja šumarstva, drvne industrije, grafičke i izdavačke djelatnosti Privredne komore Crne Gore razmatrani su Informacija o tekućim privrednim kretanjima u periodu januar-avgust 2018, kao i revidirana Strategija razvoja šuma i šumarstva, saopšteno je iz PKCG.

Predsjedavao je Milovan Gojković, predsjednik Odbora, a u radu su, pored članova, učestvovali predstavnici Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Milosav Anđelić, državni sekretar za oblast šumarstva, lovstva i drvne industrije i Goran Đalović, načelnik Direkcije za drvnu industriju.

"Predstavljajući informaciju o kretanjima u ovoj oblasti Goran Popović, sekretar Odbora, je rekao da je, na osnovu podataka Uprave za šume, ukupna proizvodnja bruto drvne mase za osam mjeseci 2018. godine iznosila 175.201m3, od čega četinara 115.931 m3 i lišćara 59.270m3. Proizvodnja je manja za 6,28% u odnosu na osam mjeseci 2017. godine, kada je proizvedeno 186.924 m3, od čega četinara 130.286 m3 i lišćara 56.638 m3.

Uvoz proizvoda drveta, hartije, štampe i namještaja je iznosio 104 milona eura, što predstavlja 6,17 % ukupnog uvoza. U ovim kategorijama najviše se uvozi namještaj u iznosu 55,9 miliona eura.

Izvoz drveta, hartije, štampe i namještaja iznosi 20,94 miliona eura. Drveta je ukupno izvezeno 17,85 miliona eura, a uvezeno 20,76 miliona eura. Najviše je izvezeno rezane građe, u vrijednosti od 12,77 miliona", navodi se u saopštenju.

Uprava za šume i ove godine će, kako se navodi, realizovati Pilot projekat prodaje drvnih sortimenata na šumskom lageru u količini do 20.000 m3 četinara i lišćara.

"Programima gazdovanja šumama za gazdinske jedinice i planove gazdovanja za privatne šume, ukupna drvna masa koja može biti predmet korišćenja šuma u 2018. godini iznosi 804.821 m3 bruto drvne mase, u državnim šumama 618.907 m3, a u privatnim šumama 185.914 m3.

Popović je inforimisao i o tome da je, u okviru projekta koji realizuje Komora o obilasku domaćih kompanija radi izrade baze podataka o preduzećima, posjetio brojene kompanije iz ove djelatnosti uz konstataciju da su značajno napredovale u tehničko - tehnološkom smislu. Sve peletare, dodao je on, iskazuju mogućnost otkupa cjelokupne sirovine sa područja naše zemlje", kaže se u saopštenju.

Članovima Odbora je predstavljena revidirana Strategija razvoja šuma i šumarstva koja je usvojena na sjednici Vlade Crne Gore 11. oktobra 2018. godine.

O reviziji Strategije šuma i šumarstva ili, kako je rekao, o budućem načinu organizacije šumarskog i drvoprerađivačkog sektora, govorio je državni sekretar Milosav Anđelić. On je kazao da je Vlada Crne Gore od prošle godine intenzivno krenula u proces reforme ovog sektora. Urađena je studija o tome na koji bi način šumarski sektor trebao da se reformiše.

"Predloženo je da se od postojećeg koncesinog sistema napravi otklon u odnosu na što veću komercijalizaciju aktivnosti u šumama pogotovu dijela koji se odnosi na prodaju drvnih sortimenata, odnosno izvlačenje što većeg kvaliteta iz sječivih etata u odnosu na potrebe privrede, s jedne strane, a sa druge i uslužne potrebe lokalnog stanovništva koje živi u ruralnim područjima", rekao je Anđelić.

Uporedo sa izradom pomenute studije, dodao je on, rađena je Strategija. Naveo je da, pošto već imamo koncesione ugovore, odnos između koncesionara i uprave neće se remetiti ukoliko se budu poštovali potpisani ugovori.

Što se tiče ostalih količina šuma koje se godišnje planiraju za sječu, najveća količina će biti data specijalizovanim preduzećima koja će se baviti izvođenjem radova na sječi i izvozu drvnih sortimenata koji će se prodavati na šumskim kamionskim putevima, putem javnih tendera u skladu sa standardima.

"U tom pravcu smo planirali da formiramo berzu drveta sa centralnim elektronskim licitacionim sistemom gdje će svi privredni subjekti koji ispune materijalno-tehničke i kadrovske potencijale, u skladu sa Zakonom, moći da učestvuju. Osnovni način koji će važiti po tom pravilu, a zasnovan je na tržišnim osnovama, biće najviša ponuđena cijena za određene drvne sortimente", kazao je Anđelić.

Preduzeća koja redovno izmiruju poreske obaveza prema državi, moći će da učestvuju u dobijanju sirovine.

Iskazao je uvjerenje da ćemo postići znatno veće rezultate u šumarstvu od dosadašnjih pogotovu kad je riječ o prihodima od šuma.

Dodao je da država neće da administrira u tržišnim odnosima, već da se opredjeljuje za berzanski dio. Snažiće monitoring, odnosno kontolu prometa drvnih sortimenata.

U diskusiji su učestvovali Aleksandar Stijović, Institut za šumarstvo, Ljubiša Kuburović, "Kuburapromet" Kolašin, Jasmin Bralić preduzeće TMB King, Rožaje, Vesko MiaJlović, Biotel, Andrijevica, Vukoman Marić, Javor, Pljevlja, Miloš Vojinović, Lim Bijelo Polje i Milovan Gojković, Polimlje, Berane.

"Oni su naveli da je Strategija na pravi način definisala osnovne pravce razvoja ove djelatnosti, ali su izrazili bojazan da pri njenoj realizaciji i praktičnoj primjeni može doći do brojnih problema. U tom smislu su pomenuli nedostatak stručne i proizvodne radne snage, potom, da može mnogim preduzeća ugroziti razvoj jer ne mogu da planiraju potrebnu sirovinu kao do sada kroz dugoročne koncesije, već će im licitacije povećati konkurenciju i cijene proizvoda. Bilo je i predloga da se prolongira primjena ovakvog načina gazdovanja šumama na rok od pet godina kako bi se preduzuća pripremila za novi način rada.

Privrednici su takođe inicirali da država što prije otpočne proces sertifikacije šuma. Mnoga preduzeća koja izvoze na inostrano tržište imaju problem sa plasmanom proizvoda, jer je osnosni uslov da potiču iz sertifikovanih šuma. Takođe su istaknuti problemi oko izvoza peleta preko Luke Bar, pa su prinuđeni da to čine iz Albanije, što poskupljuje poslovanje i traži dodatnu dokumentaciju koju ne mogu obezbijediti.

Privrednici su zatražili da u izradi novog Zakona o šumama učestvuju i predstavnici Odbora udruženja šumarstva drvne industrije, grafičke i izdavačke djelatnosti, kako bi doprinijeli definisanju rješenja koja će biti adekvatno primjenljiva u praksi", zaključeno je u saopštenju PKCG.