- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Ekonomija
07. 09. 2018. 18:48 >> 18:30
MINISTARSTVO FINANSIJA
Vlada sprovodi politiku za poboljšanje kvaliteta duga
Vlada će i dalje sprovoditi politiku koja će u narednom periodu dovesti da poboljšanja kvaliteta duga, sa aspekta ročnosti i troškova zaduženja, i njegovog dovođenja u okvire Mastrihtskih kriterijuma, saopšteno je iz Ministarstva finansija.
„Aktivnosti Vlade u ovoj doprinose bržem smanjenju javnog duga u srednjem roku, u odnosu na projekcije u Fiskalnoj strategiji, doprinoseći da javni dug Crne Gore dostigne Mastrithtske kriterijume od 60 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2021. godini u odnosu na 67 odsto BDP-a koliko predviđa Fiskalna strategija“, navodi se u saopštenju.
Iz Ministarstva su, u reagovanju na navode u novinskim člancima koji se odnose na pitanje zaduženje države u ovoj godini, kazali da je Vlada, u skladu sa Srednjoročnom strategijom upravljanja dugom do 2020. godine, sprovela finansijske operacije koje su doprinijele ublažavanju posljedica zaduženosti države u srednjem roku.
„Nastojeći da iskoristi povoljne tržišne uslove i sprovede aktivnosti iz Strategije, na način da se poboljša kvalitet spoljnjeg duga u smislu produžetka njegove ročnosti, koja bi smanjila potrebe za zaduženjem iz godine u godinu, Vlada je, u ovoj godini, sprovela dvije ključne finansijske operacije“, tvrde iz Ministarstva.
Iz Ministarstva su podsjetili da je u aprilu ove godine sproveden postupak emisije euroobveznica u vrijednosti od 500 miliona EUR, sa rokom dospijeća od sedam godina i kamatnom stopom od 3,375 odsto.
„Prihod ostvaren emisjom euroobveznica iskorišćen je jednim dijelom za refinansiranje euroobveznica koje dospijevaju naredne, 2020. i 2021. godine u ukupnom iznosu od 362,5 miliona EUR, dok je jedan dio iskorišćen za finansiranje tekućih obaveza i formiranje rezerve“, objasnili su iz Ministarstva.
Veoma bitan aspekt te operacije, kako su saopštili, je smanjenje pritiska na javne finansije u srednjem roku, s obzirom da su obaveze po osnovu obveznica koje dospijevaju naredne, 2020. i 2021. godine smanjene za 110,9 miliona EUR, 178,9 miliona EUR i 72,55 miliona EUR respektivno, čime je, u pomenutim godinama, smanjena otplata duga za te iznose.
Iz Ministarstva su podsjetili i da je tokom ove godine realizovan kreditni aranžman sa komercijalnim bankama u ukupnom iznosu od 250 miliona EUR, koji je podržan garancijom Svjetske banke (SB), a čiji je rok dospijeća 12 godina, sa kamatnom stopom od 2,95 odsto.
„Ovaj aranžman omogućio je da Ministarstvo, zajedno sa sredstvima ostvarenim emisijom eurobveznica, ostvari značajne rezerve za narednu godinu, koje će omogućiti državi da sa manje opterećenja uđe u tu godinu, kada je u pitanju potreba za zaduženjem“, dodaje se u saopštenju.
Iz Ministarstva su kazali d aje osim efekata koji se tiču smanjenja duga, koji dospijeva u narednim godinama, i stvaranja rezerve za narednu budžetsku godinu, veoma važan efekat sprovedenih operacija i poboljšanje kvaliteta duga sa aspekta ročnosti i cijene zaduženja.
„Pomenutim transakcijama, po prvi put, izdata je euroobveznica na period od sedam godina i zaključen kreditni aranžman za finansiranje budžeta na period od 12 godina, što pokazuje povećano povjerenje investitora u finansijsku stabilnost Crne Gore“, tvrde predstavnici Ministarstva.
Oni su kazali da se na taj način, i pored navedenog stanja duga, jasno pokazuje pozitivan stav investitora prema održivosti crnogorskih javnih finansija.
„Istovremeno, treba napomenuti da će u narednoj godini za otplatu duga biti korišćeni depoziti ostvareni u ovoj, pa će i potrebe za zaduženjem biti manje od procijenjenih nedostajućih sredstava“, zaključili su iz Ministarstva.
Коментари0
Остави коментар