[ Objavio: O.Z. ]

PRIVLAČENJE INVESTITORA

Crnogorski ekonomski pasoš u zlatnoj sredini

Cijena crnogorskog ekonomskog pasoša od ukupno 450.000 eura za investiciju u razvijeni dio države i 250.000 eura u sjever, uz dodatnih 100.000 eura takse, u “zlatnoj je sredini” među zemljama koje ga daju. Ali je od cijene, kažu analitičari, mnogo bitnije da ovo državljanstvo bude generator otvaranja novih radnih mjesta i rasta ekonomije, a ne pukog punjenja državnog budžeta.

Među najskupljim ekonomskim pasošima su kiparski, austrijski, britanski… Ekonomski pasoš Kipra dobija se za 2.000.000 eura uloženih u nekretnine ili uz kupovinu državnih akcija u tamošnjim kompanijama za najmanje 2.500.000 eura. I u ovoj zemlji po propisima pasoš ne može dobiti osoba sa kriminalnim dosijeom, niti onaj na listi lica čija je imovina zamrznuta po nalogu EU. Austrija nudi ovu vrstu pasoša za dva miliona eura ulaganja uz niz drugih uslova. Engleski pasoš se dobija za ulaganje od milion funti uz niz drugih uslova i ključni je da investitor nema kriminalni dosije.

Malta nudi ovu vrstu pasoša za individualni investicioni program oko 900.000 eura, a program boravka je oko 275.000 eura. Bugarska nudi ovu vrstu državljanstva za ulaganje od 650.000 eura i druge uslove koje aplikant mora ispuniti. Pasoš SAD “košta” pola miliona dolara. Grčki pasoš se dobija za ulaganje od 250.000 eura.

Za irski i portugalski pasoš potrebna je investicija od najmanje 675.000 dolara, uz niz drugih administrativnih uslova. U zemlji sa najstarijim ekonomskim državljanstvom karipskim ostrvima St. Kits end Nevis danas se pasoš dobija za 250.000 dolara investiranja ili kupovinu nekretnine od najmanje 400.000 dolara. U Letoniji možete kupiti državljanstvo za 96.000 dolara.

Ekonomski analitičar Predrag Drecun, komentarišući cijenu crnogorskog ekonomskog pasoša, Pobjedi je kazao da je ona vjerovatno dobro odmjerena, ali i podvukao da ne treba da bude primarni uslov, odnosno faktor prilikom donošenja odluke.

“Ključno je pitanje šta je naš cilj - da li da punimo budžet ovim taksama od po 100.000 eura po zahtjevu ili da privlačimo investitore kako bi multiplikovali investicije koje dovode do rasta ekonomije i povećanja radnih mjesta. Poželjno bi bilo da su proizvodne investicije, što bi dodatno uticalo na uravnoteženje spoljnotrgovinskog bilansa. Ne znam šta Vlada ima u planu, ali sama cijena u principu ne znači mnogo, odnosno ništa”, kaže Drecun.

On vjeruje da je Vlada dobro odmjerila cijenu jer nije među najvišima, a nije ni među najnižima.

“Mnogo je važnije s kojom strategijom za privlačenje investitora nastupa naša Vlada, odnosno država. Po meni bi punjenje budžeta trebalo da bude sekundarnog značaja. Kvalitet investitora treba da bude primarni. Ako naš pasoš dobiju investitori sa dobrim imenom, koji imaju biznis planove u proizvodne programe, onda je to pun pogodak. Istina, nema štete i ako dođe neko i kupi kuću koja nema ekonomsku funkciju, jer će, ako ništa, plaćati porez svake godine, ali je to umrtvljeni kapital sa aspekta ekonomije. U toj situaciji nijesmo bogzna mnogo učinili i efekat za ekonomiju naše države neće biti veliki”, objašnjava ovaj analitičar.

Ekonomski analitičar dr Vasilije Kostić smatra da je cijena ekonomskog državljanstva Crne Gore niska.

“Cijena je trebalo biti znatno veća jer iznosi koji su određeni ne garantuju ni približno investicije koje bi mogle biti od većeg značaja ni kada je ekonomija obima u pitanju, niti stvaranje značajnijeg broja radnih mjesta. Očigledno je da su kreatori odluke imali u vidu veću učestalost takvog oblika ulaganja, a ne pojedinačne izolovane slučajeve”, kazao je Kostić Pobjedi.