- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Ekonomija
15. 06. 2018. 14:01 >> 13:49 21
SAMIT U BEČIĆIMA
Crna Gora razvijena kao Bugarska
Crna Gora na nivou razvijenosti Bugarske, a iza Hrvatske i Slovenije, dostigla je najveći BDP po glavi stanovnika i on je viši nego u Bugarskoj i Rumuniji kad su postale članice EU i ima najviše investicija u odnosu na BDP, čulo se danas na tradicionalnom Samitu ministara finansija, guvernera i direktora poreskih uprava zemalja regiona u Bečićima.
Ministar finansija Crne Gore, Darko Radunović kazao je da su sve zemlje regiona ostvarile ekonomski napredak u proteklih 10 godina - od izbijanja svjetske finansijske krize.
"Region je posljednjih godina imao skroman rast koji je doprinio daljem povećanju životnog standarda građana", rekao je Radunović.
Naveo je da je stopa rasta regiona prošle godine iznosila 2,4 odsto, a da je za ovu godinu predviđen rast 3,2 procenta.
Značajno je, kako je ukazao Radunović, što je javni dug zemalja u regionu počeo da pada, odnosno da se smanjuje njegovo učešće u bruto domaćem proizvodu (BDP).
On je kazao da je Crna Gora na nivou razvijenosti Bugarske, a iza Hrvatske i Slovenije.
"Od 2017. fiskalna politika Crne Gore zasniva se na zaduživanju samo za investicije, a ne i za potrošnju. Značajna je kontrola rashoda, pa je ostvaren suficit tekućeg budžeta od 0,3 odsto BDP-a", rekao je Radunović.
Tema samita je finansijska i monetarna stabilnost regiona deset godina od početka globalne finansijske krize, a organizator skupa je beogradski nedjeljnik NIN.
Predsjednik Saveza ekonomista Srbije, Aleksandar Vlahović je rekao da će, po pesimističkom scenariju zemljama regiona biti potrebno 200 godina da bi dostigle evropske zemlje a po optimističkom scenariju 40 godina, ako bi prosječne stope rasta bile kao poslije izbijanja svjetske finansijske krize.
Zapadni Balkan je, prema njegovim riječima, region neiskorišćenih potencijala, a za brži rast je neophodno uklanjanje raznih barijera za saradnju i ubrzanje reformi.
"Presječan BDP u zemljama Balkana čini jednu četvrtinu BDP najrazvijenijih zemalja Evrope ili jednu trećinu BDP zemalja Jugozapadne Evrope", istakao je Vlahović.
Dodao da je najveći BDP po glavi stanovnika dostigla Crna Gora i da je on viši nego u Bugarskoj i Rumuniji kad su postale članice EU, što znači da je ta odluka bila politička.
"Nijesu sve zemlje regiona uspjele da smanje fiskalni deficit kao ni spoljni dug koji je Srbija drastično smanjila za 10,6 odsto BDP-a", rekao je Vlahović.
Kako je naveo, spoljnotrgovinski deficit u regionu je rastao sa 5,1 odsto u 2016, na 5,9 odsto u 2017. godine, a Srbija ga pokriva stranim direktnim investicijama i bez potrebe da za to koristi doznake iz inostranstva.
"Spoljnotrgovinski defict potiče i od uvoza opreme i novih tehnologija koje u budućnosti treba da donesu novi rast", kazao je Vlahović i dodao da najviše investicija u odnosu na BDP ima Crna Gora.
U regionu je, kako je rekao, ukupno 1,24 miliona nezaposlenih, a najviše ih je u Srbiji, mada ima polemika kako se mjeri nezaposlenost.
Zamjenik ministra finansija Kosova Fatmir Gaši rekao je da je na Kosovu donijet zakon po kome plate u javnom sektoru ne mogu brže da rasti nego BDP.
"Ekonomski rast Kosova se zasniva na investicijama, potrošnji i izvozu", kazao je Gaši i dodao da je za 2018. planiran rast od 4,6 odsto, mada Svjetska banka prognozira rast od 4,8 odsto.
Sljedeće dvije godine, po njegovim riječima, rast BDP Kosova će biti 5,3 odsto, a po optimističkim projekcijama biće od šest do sedam odsto, kad se realizuje više investicionih projekata, među kojima je i izgradnja termoelektrane.
"Siva ekonomija će biti u fokusu kosovske vlade i cilj je da se njeno učešće sa sadašnjih 31,7 odsto smanji na oko 26 odsto u ukupnim privrednim tokovima", rekao je Gaši.
Ministarka finansija Federacije BiH Jelka Milićević navela je da je u BiH za tri godine broj zaposlenih porastao za 38.000.
"Prosječna plata sada iznosi 450 eura, a prije tri godine iznosila je 425 eura", rekla je ona i istakla da je za 16 odsto porastao BDP BiH za posljednje tri godine, a javni dug je smanjen za 6,6 odsto i sada iznosi 2,8 milijardi eura.
Види још
Коментари21
Остави коментар