[ Mina biznis; Objavila: J.B.Č. ]

SEKULIĆ POZIVA

Ubrzati trgovinu i smanjiti troškove

Namjera crnogorske i vlada okruženja je da imaju ubrzanu trgovinu, odnosno da smanje vrijeme i troškove koji nastaju putovanjem robe između država, saopštila je ministarka ekonomije, Dragica Sekulić, i dodala da je dosta urađeno na pojednostavljenju tih procedura.

Ona je, na konferenciji pod nazivom Trgovinskim olakšicama u CEFTA regionu ka zajedničkom EU tržištu, ocijenila da su trgovinske olakšice važan segment spoljne trgovine koje utiču na održivi rast i razvoj.

"U prethodnom periodu urađeno je dosta na pojednostavljenju procedura uvoza i izvoza kroz uspostavljanje adekvatnog pravnog okvira i sporazuma", rekla je Sekulić na konferenciji koju organizuje Privredna komora (PKCG) u saradnji sa Evropskom komisijom (EK) i Vladom.

Sekulić je rekla da je Vlada u martu usvojila Strategiju trgovinskih olakšica i Akcioni plan za njenu primjenu.

"Novousvojena Strategija predviđa da će do kraja 2022. godine vrijeme kretanja robe preko crnogorske granice biti smanjeno 50 odsto u odnosu na rezultate iz 2016, dok će se prateći troškovi umanjiti 20 odsto", precizirala je Sekulić.

Dokumentom je, kako je dodala, predviđeno da se do 2022. godine stvori uslov za primjenu svih odredbi, kao i onih za razvijanje jedinstvenog šaltera za sprovođenje procedura u prekograničnom prometu, elektronske razmjene podataka, kao i unaprijeđenje sistema za upravljanje rizicima.

"Zaključenje pregovora o Dodatnom protokolu 5 u CEFTA sporazumu doprinijelo je ubrzanju procedura na regionalnom nivou. Do sada su Crna Gora, Makedonija i Moldavija ratifikovale sporazum, koji u velikoj mjeri počiva na Sporazumu o Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (STO)", navela je Sekulić.

Ona smatra da će pojednostavljenje procedura uvoza i izvoza imati najveći uticaj na mala i srednja preduzeća.

"Svjetski ekonomski forum predviđa da će u tim zemljama primjena ovog sporazuma usloviti porast učešća malih i srednjih preduzeća u prekograničnoj trgovini za 60 odsto do 80 odsto. Sniženje troškova treba da dovede do diverzifikacije izvoza po zemljama i proizvodima, kako zbog jeftinijeg uvoza i izvoza na ostala tržišta i poveća konkurentnost naših preduzeća", rekla je Sekulić.

Ona je dodala da Protokol 5 podrazumijeva uvezivanje graničnih službi i inspekcijskih organa koji reaguju prilikom uvoza i izvoza robe.

Direktor CEFTA Sekretarijata, Emir Đikić, kazao je da je Dodatni protokol 5 stupio na snagu 18. aprila i podsjetio da ga je i Albanija takođe ratifikovala.

"Dodatni potokol 5 u okviru CEFTA je jedan od tri sporazuma koji šire kontekst CEFTA Sporazuma i predstavlja olakšavanje trgovine. To je dio sveukupne reforme multilateralno trgovinskog sistema, počev od Sporazuma o trgovinskim olakšicama STO", naveo je Đikić.

Prema njegovim riječima, olakšavanje trgovine je jedan od aspekata regionalnog ekonomskog prostora koji su potpisali premijeri šest strana CEFTA sa Zapadnog Balkana u Trstu prošle godine.

"Ono što privreda želi je da se ove mjere sprovedu koliko je juče, a ono što strane i njihove administracije pokušavaju da naprave je mnogo više od onih kapaciteta koje sve strane imaju na raspolaganju, međutim to je za privredu nedovoljno brzo", smatra Đikić.

On je naveo da misli da će 2023. godine olakšavanje u trgovini biti ispunjeno na teritoriji zemalja CEFTA-e.

"Ulazimo u modernizaciju CEFTA-e gdje se ovim Protokolom 5 baziramo na brzini protoka robe", dodao je Đikić.

Predsjednik PKCG, Vlastimir Golubović, kazao je da održavanje konferencije ima za cilj da pomogne u ekonomskom povezivanju zemalja regiona na jedinstvenom tržuštu.

"Pridruživanje Evropskoj uniji i integracijom u multilateralne i regionalne trgovinske tokove predstavljaju nacionalne strateške ciljeve, pa Crna Gora trgovinsku politiku kreira i definiše u skladu sa pravilima međunarodnog trgovinskog sistema", rekao je Golubović.

Prema njegovim riječima, važan segment tog sistema predstavlja Sporazum o trgoviskim olakšicama i Protokol 5 CEFTA Sporazuma.

"Smatramo da će pravni okvir uspostavljen u tim sporazumima uticati na smanjenje troškova poslovanja, što kraće zadržavanje robe na granici, efikasniji rad organa za prekogranično kretanje robe u cilju stvaranja transparentnosti i pouzdanog okruženja", zaključio je Golubović.