Objavio: P.R.

ĐURANOVIĆ UPOZORAVA

"Slaba pokrivenost uvoza izvozom"

Crna Gora može biti zadovoljna rastom učešća poljoprivrede u bruto domaćem proizvodu (BDP), ali je slaba pokrivenost uvoza hrane izvozom, od 9,9 odsto, zabrinjavajuća, ocijenio je predsjednik Odbora Udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije Privredne komore (PKCG), Milutin Đuranović.

“Brojne probleme možemo riješiti većom realizacijom domaćih proizvoda na našem tržištu, što će, između ostalog, doprinijeti i rastu investicija u taj sektor. Zato je potrebno razvijati svijest potrošača o potrebi kupovine domaćih proizvoda”, rekao je Đuranović na sjednici Odbora.

Člnovi Odbora smatraju da je jedan od ključnih problema agrarnog sektora nedovoljna konkurentnost proizvoda, zbog čega bi trebalo povećati obim proizvodnje i konkurentnosti u cilju obezbjeđenja boljeg plasmana.

Kompanije u sektoru agrara već duži niz godina se, kako su kazali članovi Odbora, susreću sa problemom teže naplatu potraživanja, neadekvatne finansijske podrške banaka i komercijalno-finansijskim pritiskom moćnih regionalnih proizvođača hrane.

“Gubitak tržišta Rusije zbog embarga, kao i naplata potraživanja od Agrokor grupe, problemi su koji su dodatno opteretili poslovanje, naročito izvozno orijentisanih preduzeća”, saopšteno je na sjednici Odbora.

Članovi tog tijela su dodali da problem predstavljaju i česte analize robe, nedovoljna ponuda domaćih prozvoda kroz turizam i visoke takse na lokalnom i državnom nivou.

U Odboru smatraju da je zbog sigurnije naplate potraživanja neophodno izmijeniti zakone o rokovima izmirenja novčanih obaveza, kao i o privrednim društvima, zatim olakšati pristup kreditnim sredstvima za preduzeća iz oblasti agrara, sniziti kamatne stope i realizovati nacionalnu kampanje kupovine domaćih proizvoda.

Oni su dodali i da bi trebalo organizovati obuke za bolje korišćenje IPARD fondova, snažnije povezati poljoprivredu i turizam kroz veću zastupljenost domaćih proizvoda u ugostiteljskim objektima, smanjiti broj uzorkovanja prilikom uvoza sirovine za dalju preradu, smanjiti cijene analiza i uvesti jedinstvenu nižu stopu poreza na dodatu vrijednost (PDV) za više proizvoda namijenjenih ishrani ljudi.

Potpredsjednica PKCG, Ljiljana Filipović, podsjetila je da ta asocijacija već deceniju u saradnji sa proizvođačima radi na afirmaciji kvaliteta domaćih proizvoda i pospješivanju njihove kupovine kroz projekat Dobro iz Crne Gore.

Prema njenim riječima, uskoro će se uz pomoć Ministarstva ekonomije i podršku kancelarije Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) biti obezbijeđeni posebni prodajni prostori za kvalitetne domaće proizvode u najprometnijim objektima u trgovinskim lancima.

Filipović smatra da je potrebno snažnije povezivanje poljoprivrednih proizvođača sa turističkim objektima, čemu značajno mogu da doprinesu kontinuiran kvalitet proizvoda i prometne isporuke u skladu sa zahtjevima ugostitelja.

Predstavnik nikšićke pivare Trebjesa, Mijuško Jauković, kazao je da nije lako domaćim proizvođačima u konkurenciji sa velikim međunarodnim, koji ih mogu istisnuti sa tržišta.

On smatra da je potrebno uvesti zakonsku obavezu da ugostiteljski objekti u ponudi moraju imati domaće proizvode.

Predstavnik Martexa, Dragan Martinović, saopštio je da se u trgovačkim lancima prodaju domaći prozvodi po dampinškim cijenama, dok to nije slučaj sa proizvodima iz uvoza.

Na sjednici je predstavljen i ovogodišnji Agrobudžet, koji iznosi 39,96 miliona eura i veći je u odnosu na prošlu 26,8 odsto.

Đuranović je kazao da bi trebalo animirati poljoprivrednike da što više koriste sredstva iz Agrobudžeta, jer se dešava da budžetske linije ostanu neiskorišćene.

Predstavnik Niksen trejda, Dragan Čavor, ocijenio je da ohrabruje to što je Agrobudžet veći nego prethodnih godina, ali je upozorio da u njemu nedostaje podrška svinjogojstvu koje ima izuzetan značaj s obzirom na veliki uvoz mesa.

“Ukoliko Crna Gora želi da razvija brendove u mesnoj industriji potrebno da se posveti svinjogojstvu, za što nužna podrška države”, poručio je Čavor.

On je dodao da razumije potrebu Crne Gore da se prilagodi evropskoj regulativi, ali je naveo da pojedine njene članice obezbjeđuju milionske subvencije farmama i tako unaprjeđuju uzgoj svinja.

Predstavnik Inpeka, Milko Beljkaš, pitao zašto ni u programu IPARD 2 nema mjesta za podršku pekarskoj industriji, na što mu je predstavnik Ministarstva poljoprivrede, Blagota Radulović, rekao da pekarstvo nije na listi, zbog čega je kroz komunikaciju sa tim sektorom naći druge načine da ta djelatnost ne bude zanemarena.

Radulović je podsjetio da je Crna Gora prošle godine uspješno završila proces akreditacije za IPARD program i dobila ovlašćenje za upravljanje sredstvima EU od 39 miliona eura.

“Sa dodatnih 12,1 milion eura iz nacionalnog budžeta i 35,7 miliona učešća korisnika programa, kroz IPARD program će se ukupno investirati 87 miliona eura. Javni poziv za IPARD biće otvoren 1. marta”, najavio je Radulović.