Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Ekonomija

[ Mina biznis; Objavila: J.B.Č. ]

16. 02. 2018. 15:02 >> 15:02

NA 99. MJESTU

CG nisko na ljestvici poreskih rajeva

Crna Gora zauzela je 99. mjesto među 112 rangiranih zemalja prema Indeksu finansijske tajnosti, koji pokazuje koja država ima najčvršću finansijsku tajnu, odnosno spada u takozvane poreske rajeve.

Prema ovogodišnjem Indeksu finansijske tajnosti, sastavljenom u međunarodnoj organizaciji Mreža poreske pravde, proizilazi da je Švajcarska 'najkorumpiranija', odnosno 'najiskvarenija' zemlja u svijetu, jer ima najčvršću finansijsku tajnu.

Hrvatski Novi list piše da ta neuobičajena rang-lista otkriva ko u svijetu najviše pomaže bogatima da sakriju imovinu i izbjegnu da plate poreze. Na crnoj rang-listi niko ne želi da bude visoko, barem pred očima običnih građana.

"Švajcarska je djed poreskih rajeva u svijetu, jedna od najvećih svjetskih off-shore finansijskih destinacija i jedna od najvećih jurisdikcija za čuvanje finansijskih tajni, ocijenili su predstavnici Mreže, koja se tom temom bavi već 15 godina.

Njeni finansijski stručnjaci sastavljali su tu listu godinu, koristeći podatke Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), vlada i ostalih institucija.

Na drugom mjestu po korumpiranosti su Sjedinjene Američke Države, iza kojih slijede Kajmanska ostrva, Hong Kong i Singapur. Vrlo visoko, na šestom mjestu, plasiran je Luksemburg. Iza njega nalaze se Njemačka, Tajvan, Ujedinjeni Arapski Emirati i ostrvo Gernsej.

Hrvatska se plasirala na 79. mjesto, Makedonija je 102, a Slovenija na 104. mjestu. Srbije nema na spisku.

Švajcarske banke će vjerovatno te nalaze shvatiti kao kompliment.

Zemlje visoko plasirane na listi, prema Mreži, obično imaju banke koje svojim klijentima dobro čuvaju tajne. Svoje informacije ne žele dijeliti s nadležnim tijelima drugih zemalja. Bogatima pružaju mogućnost osnivanja imovinskih fondacija i sličnih struktura, koje prikrivaju identitet vlasnika.

Takvo skrivanje bogatstva od poreznika osiromašuje budžete država, posebno malih.

"Procjenjuje se da je 21 do 32 biliona privatnog finansijskog bogatstva, uglavnom neoporezovanog, smješteno u takozvane poreske oaze po svijetu", naveli su iz Mreže.

Te jurisdikcije koriste tajnost da bi privukle nezakonite, nelegalne ili zloupotrebljene finansijske tokove. Nezakoniti prekogranični finansijski tokovi procjenjuju se na billion do 1,6 biliona USD godišnje.

Samo afričke zemlje, na taj način, izgubile su u posljednjih pola vijeka više od bilion USD, dok svi njihovi dugovi zajedno iznose manje od 200 milijardi USD. Stoga je Afrika glavni kreditor svijeta, zaključuju u Mreži. Drugim riječima, ta ogromna imovina u rukama bogate elite zaštićena je finansijskom tajnom u inostranstvu, dok teret dugova na leđima nose brojni afrički narodi.

Iz Mreže su naveli da krivicu za skrivanje novca ne treba prebacivati samo na Bermude ili Djevičanska ostrva, nego najprije na bogate države.

"Najvažniji pružaoci finansijske tajnosti za ugrabljenu imovinu u svijetu uglavnom nijesu mala ostrva sa palmama, kako mnogi pretpostavljaju, nego neke od najvećih i najbogatijih država u svijetu. Bogate članice OECD-a i njihovi sateliti glavni su primaoci ili prenosnici tih nezakonitih tokova", precizirali su iz Mreže.

Stoga nije teško razumjeti zašto su dugogodišnji međunarodni napori za uklanjanje poreskih rajeva i finansijske tajnosti bili tako neuspješni.

Naime, upravo zemlje koje primaju te divovske iznose novca određuju pravila igre. Mreža, ipak, vjeruje da su se stvari u posljednje vrijeme počele poboljšavati. Tome su doprinijeli kriza iz 2008, građanska udruženja, mediji i rastuća zabrinutost zbog produbljivanja nejednakosti u mnogim zemljama.

"Političari u svijetu prisiljeni su da obrate pažnju na poreske rajeve. Prvi put, otkako smo 2009. godine sastavili ovaj Indeks, možemo reći da smo na putu dubokih promjena", tvrdi Mreža poreske pravde.

Mreža smatra da vlade država treba da preduzmu mjere da bogati pojedinci, kao i međunarodne korporacije, postanu odgovorni prema zajednicama u kojima žive i rade, te plaćaju poreze tamo gdje zarađuju.

Пратите нас на

Коментари0

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније