[ Izvor: Mina biznis, Objavio: I. P. ]

OGLAS ZA PRODAJU

Bez ponuda za imovinu nekadašnje fabrike

Na oglas za prodaju imovine nekadašnje podgoričke fabrike "Radoje Dakić", po početnoj cijeni od 66,5 miliona eura, nije stigla nijedna ponuda.

Stečajni upravnik, Mladen Marković, kazao je danas u Privrednom sudu da je prodaja bila neuspješna.

"Slijedi standardna procedura, odnosno objavljivanje novog oglasa, nakon što Apelacioni sud odluči o prigovorima koji su stigli", rekao je Marković.

Rok za dostavljanje ponuda istekao je u utorak. 

Na iznos od 66,5 miliona eura procijenjena je imovina fabrike na lokaciji pored City kvarta u Podgorici.

Predsjednik nevladine organizacije (NVO) Udruženje manjinskih akcionara "Radoje Dakić", Milan Vukčević, kazao je da je procjena imovine urađena neprofesionalno, jer bi trebalo da je rade institucije, a ne pojedinci.

"Procjena imovine proizvela je negativne reakcije tri advokatske kancelarije 'Prelević', 'Ćupić' i 'Raspopović', koje zastupaju bivše radnike, dali su sudu prigovor na procjenu imovine", rekao je Vukčević.

On je objasnio da je suština da su tri metra kvadratna na toj lokaciji, koja se dodiruju, procijenjena potpuno različito, jedan 92 eura, drugi 133 eura, a treći 410 eura.

"Metodologija po kojoj se radilo nije na profesionalnom i naučnom nivou, već je to urađeno da odgovara nekoj birokratiji i tajkunima. Ovo je problem koji prevazilazi Privredni sud i to treba država da riješi", ocijenio je Vukčević.

On smatra da je to sistemsko pitanje, koje bi trebalo da riješi Vlada.

"Dozvoljeno je da pojedinci odlučuju o sudbinama ljudi", kazao je Vukčević. 

On je dodao da nekadašnji radnici sada čekaju odgovor iz Strazbura.

Privredni sud uveo je stečaj u "Radoje Dakić", po zahtjevu Poreske uprave (PU), zbog duga od 10,7 miliona eura, u decembru 2016. godine.

Stečajni upravnik priznao je ukupno 80 miliona eura potraživanja, od čega su u prvom isplatnom redu 22 miliona eura za 1,8 hiljada bivših radnika, odnosno po 12,22 hiljade eura po osnovu neisplaćenih zarada, odnosno 24 prosječne neto zarade.

Preostali dio potraživanja radnika svrstan je u treći isplatni red.

Država potražuje 23 miliona eura, od čega za 15 miliona eura postoji razlučno pravo kod podjele preostale imovine.