Mina; B.V.

UVEĆAN FOND

Agrobudžet i za male i velike proizvođače

Agrobudžet za ovu godinu, vrijedan oko 40 miliona eura, predstavlja dobru osnovu za dalji razvoj sektora poljoprivrede, poboljšanje uslova života na selu, otvaranje novih radnih mjesta i usvajanje novih standarda, saopštio je resorni ministar, Milutin Simović.

„Agrobudžet je put za obezbijeđivanje još izdašnije podrške iz nacionalnog budžeta i evropskih fondova. Vjerujem da ćemo u njegovoj realizaciji biti svi zajedno - brojni korisnici, stručne službe i institucije i lokalne zajednice“, kazao je Simović na konferenciji za novinare povodom predstavljanja ovogodišnjeg Agrobudžeta.

On je kazao da ukupan Agrobudžet za ovu godinu iznosi 39,96 miliona eura, što je 26,8 odsto više u odnosu na prošlu.

„Agrobudžet predstavlja zbir sredstava iz nacionalnog budžeta, evropskih fondova i veoma povoljnih kreditnih aranžmana, koje smo ugovorili tokom prošle godine sa Svjetskom bankom (SB) i Međunarodnim fondom za razvoj poljoprivrede (IFAD)“, objasnio je Simović.

Prema njegovim riječima, ovogodišnji Agrobudžet pokazuje jednu novu snagu, i finansijsku i sadržajnu.

„U Agrobudžetu ima za svakoga dio kolača. I za mala gazdinstva, ali i za ova koja smo već u međuvremenu regrutovali i koja predstavljaju ozbiljne proizvođačke pogone u primarnoj proizvodnji i sektoru prerade“, rekao je Simović.

Kako je naveo, u strukturi Agrobudžeta definisane su tri oblasti podrške - poljoprivreda, ribarstvo i operativni programi.

„Ukupno je definisano 56 mjera, a najveći broj se odnosi na ruralni razvoj i to 23, u iznosu od 23,5 miliona eura, odnosno 58,8 odsto ukupnog Agrobudžeta“, precizirao je Simović.

Za mjere tržišno-cjenovne politike namijenjeno je 6,6 miliona eura, kroz devet mjera.

Simović je kazao da je za tu vrstu podrške evidentiran rast od blizu jednog miliona eura u odnosu na prošlu godinu.

„Za direktna plaćanja definisali smo šest programa i opredijeljeno je preko šest miliona eura, odnosno oko 800 hiljada eura više nego prošle godine“, precizirao je Simović.

On je rekao da je obezbijeđen širi obuhvat korisnika i uključivanje znatno većeg broja malih gazdinstava u sistem premija.

„Povećanim obuhvatom korisnika stvaramo bolju osnovu za pregovaračku poziciju sa Evropskom unijom (EU), kako bi crnogorski farmeri dobili premije iz EU budžeta, na način na koji sada taj značajni podsticaj koriste farmeri širom Evrope“, poručio je Simović.

Ohrabreni rezultatima podrške prerade mlijeka na porodičnim gazdinstvima, Simović je rekao da će Ministarstvo nastaviti sa tom mjerom i da očekuje da će se broj prošlogodišnjih gazdinstava, njih 276, u ovoj godini povećati.

„To je bila dobra odluka, jer tih 276, vjerujem u ovoj godini i 400 gazdinstava, su novi pogoni u kojima žive i rade članovi tih porodica“, saopštio je Simović.

Premije za mlijeko ostaju na prošlogodišnjem visokom nivou, uz unaprijeđenje procedura i potrebu ispunjavanja higijenskih uslova na farmama, uz dodatne premije za kvalitetno sirovo mlijeko.

Novina je, kako je najavio Simović, i dodatna podrška za mlade farmere.

„Za njih smo obezbijedili i posebne programe i dodatne podsticaje. Zadržali smo poseban program za mlade farmere koji smo započeli prošle godine i kroz koji smo za njih 45 obezbijedili po deset hiljada eura bespovratne podrške, za pokretanje poslovanja“, naveo je Simović.

Podrška sektoru pčelarstva povećana je 58 odsto u odnosu na prošlu godinu.

„Zadržali smo mjeru za slučaj potrebe za intervencijama na tržištu. Iskustvo iz prošle godine ukazuje na potrebu te mjere, kada se jave tržišni viškovi kod sezonskih proizvoda i kada treba intervenisati sa dozvoljenim mjerama“, objasnio je Simović.

Ministarstvo je za jačanje konkurentnosti proizvođača hrane za ovu godinu opredijelilo oko 21 milion eura.

Simović je rekao da će se nastaviti i sa realizacijom IPARD like projekata namijenjenih za poljoprivredna gazdinstva i sektor prerade.

„Tokom prošle godine realizovali smo 217 IPARD like projekata, ukupne investicije 8,4 miliona eura i obezbijedili bespovratnu podršku od četiri miliona eura“, saopštio je Simović.

Vlada će ove godine nastaviti i sa podrškom razvoju vinogradarstva i vinarstva, voćarstva, maslinarstva, povrtarstva, ljekovitog i aromatičnog bilja i investicijama u preradu na gazdinstvima.

„Nastavljamo i sa mjerama za koje se pokazalo veliko interesovanje i ostvareni dobri rezultati u prošloj godini - nabavka stočnog fonda, poljoprivredne mehanizacije, priključaka i opreme, podrška izgradnji bunara, uz novinu ove godine podršue izgradnji bistijerna u bezvodnim područjima“, kazao je Simović.

Novina je da će se kroz projekat MIDAS II podržati formiranje otkupnih centara i obezbijediti podrška investicijama u ruralni turizam.

Sektor ribarstva će se ove godine podržati kroz dva programa - razvoj sektora morskog ribarstva i marikulture i slatkovodnog ribarstva i akvakulture.

„Obezbijeđena su sredstva u iznosu od 1,04 miliona, što je povećanje od 135 odsto u odnosu na prošlu godinu“, precizirao je Simović.

On je rekao da će se ove godine prvi put posebno obezbijediti sredstva u nacionalnom budžetu za realizaciju programa mjera za bezbjednost hrane, za koji je izdvojeno 349 hiljada eura.

Vraćeno 105 pošiljki iz uvoza zbog pesticida

Odgovarajući na pitanje o suzbijanju sive ekonomije na tržištu duvanskih proizvoda, Simović je rekao da je Vlada snažno krenula sa tim aktivnostima, posebno stavljajući akcenat na akcizne proizvode.

„Dosta toga je već urađeno. Formirali smo novi tim koji odgovorno i ambiciozno radi i kojim ja koordiniram“, rekao je Simović.

Ministarstvo je za ovu godinu za program intervencija na tržištu obezbijedilo 200 hiljada eura, a za upravljanje rizicima u poljoprivredi 80 hiljada eura.

„Prošle godine smo, kada su u pitanju intervencije na tržištu, imali značajne izazove i to uvijek u špicu kada se pojavljuje značajnija količina proizvodnje našeg ranog povrća“, kazao je Simović.

Poseban izazov je, kako je podsjetio, bio za proizvođače lubenice i ranog krompira.

„Mi smo malo tržište i kada se na to tržište u špicevima pojavi određena količina robe koja je iz uvoza, posebno kada te količine krenu bez ikakvih kontrola, onda se desi taj problem i biva ugrožen dohodak naših pojoprivrednih proizvođača“, poručio je Simović.

On je rekao da će Ministarstvo i ove godine uvozne pošiljke kontrolisati na zdravstvenu bezbjednost hrane.

„Zaključno od prije par dana, imali smo vraćenih 105 takvih pošiljki iz raznih sektora. Dosta je tu bilo povrća iz raznih nabavnih tržišta, gdje su analize pokazale da imaju enormni sadržaj pesticida u odnosu na maksimalno dozvoljene. Sve smo to vratili“, zaključio je Simović.