[ Objavio: I. P. ]

MINISTARKA SEKULIĆ

Put ka EU važan koliko i članstvo

Ministarka ekonomije Dragica Sekulić ocijenila je da je sam put ka Evropskoj uniji (EU) podjednako važan koliko i članstvo, jer se, kako je istakla, tokom pregovora dešavaju sve one promjene zbog kojih težimo punopravnom članstvu.

"I upravo čitav pregovarački proces predstavlja svojevrsni pripremni period za privredu na ono što je očekuje ulaskom u Uniju, s obzirom na činjenicu da članstvom u EU u cjelosti preuzimamo EU trgovinsku politiku. Smatram da će sam ulazak u EU biti potvrda da je naša privreda bila spremna da prihvati, odnosno da je prihvatila ono što članstvo donosi, a na nama je da do tog datuma, zajedno sa privredom, radimo na tome da uskladimo svoje aktivnosti sa EU zahtjevima", istakla je Sekulić u intervjuu za specijelano CorD-ovo izadanje Montenegro Business Sector 2018. 

Ona je rekla da se Crna Gora već sada u značajnoj mjeri ponaša i djeluje "u skladu sa onim što se očekuje od jedne (buduće) članice EU".

"I zaista ne sumnjam da ćemo i period do pristupasnja iskoristiti na pravi način koji znači nedvosmislena spremnost za članstvo", rekla je Sekulić.

Podsjetila je da je Crna Gora, kada je riječ o pregovaračkim poglavljima u resoru Ministarstva ekonomije, jedno poglavlje privremeno zatvorila (poglavlje 30 - Vanjski odnosi) i dva poglavlja otvorila (poglavlje 1 - Slobodno kretanje roba i Poglavlje 3 - Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga).

"Što smatram izuzetno važnim koracima u čitavom pregovaračkom procesu. Ministarstvo ekonomije je, uz koordiniran rad velikog broja službenika u raznim institucijama sistema, odradilo ogroman dio posla kada su ova dva poglavlja u pitanju i njihovo otvaranje, odnosno zatvaranje potvrda da je crnogorsko tržište sve spremnije da postane dio tržišta EU. Otvaranje i jednog, i drugog poglavlja pratilo je niz aktivnosti i mjera koje smo morali preduzeti kako bismo ušli u taj dio pregovaračkog procesa", kazalan je Sekulić.

Konkretno, kako je rekla, članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (STO) bio je ključni uslov za otvaranje poglavlja 30. 

Govoreći o konkurentnosti domaće privrede u evropskim okvirima, Sekulić je rekao da crnogorska preduzeća, ali i generalno preduzetnici u regionu Zapadnog Balkana, danas više nego ikada imaju mogućnosti da unapređuju svoje poslovanje.

"Kada to kažem, mislim na činjenicu da crnogorski privrednici imaju mogućnost korišćenja državne pomoći koju obezbjeđujemo kroz razne programe podrške, zatim ne mali broj njih koristi i raspoložive pretpristupne fondove EU i, najzad, danas više nego ikada privrednici imaju mogućnost međusobnog uvezivanja. Posljednja stavka je možda i ključna kada govorimo o konkurentnosti u evropskim okvirima. Danas, u vremenu globalizacije, pitanje povezanosti je od ključnog značaja. Ali, da bismo omogućili trgovinsku i ekonomsku povezanost, moramo stvoriti sve pretpostavke za kvalitetnu infrastrukturnu povezanost u oblastima saobraćaja i energetike. Zato mi iniciramo i zastupamo stavove, prije svega, o regionalnoj povezanosti koja će doprinijeti većoj konkurentnosti naše privrede u evropskim okvirima. Što se tiče uzora koji pominjete, najzdravije je posmatrati pojedinačne elemente u svakoj od ekonomija zemalja EU i truditi se da preuzmete ono što je kompatibilno sa vašom ekonomijom. Crna Gora je mala zemlja i najsličnija zemljama regiona, tako da su iskustva Slovenije i Hrvatske izuzetno dragocjena za našu privredu", rekla je Sekulić. 

Podsjeća da Ministarstvo ekonomije godinama unazad sprovodi brojne programe podrške privredi, navodeći kako su ove godine odlučili da Biznis karavan "bude način na koji ćemo privrednike bolje upoznati sa mogućnostima podrške koje nudimo".

Ona je rekla da se od Crne Gore kontinuirano gradi "atraktivna destinacija za ulaganja, sa ciljem da privučemo velike investitore, a kao potvrda da je Crna Gora zaista sigurna destinacija za investiranje su naš stabilan puta ka Evropsoj uniji i nedavno članstvo u NATO".

"Strani investitori koji posluju u Crnoj Gori znaju da u našoj državi imaju kredibilnog partnera i takvu reputaciju namjeravamo da održimo i dodatno unaprijedimo stvranjem još konkurentnijeg poslovnog ambijenta. Crna Gora ima jedan od najkonkurentnijih poreskih sistema u regionu: stopa poreza na dobit pravnih lica od 9% je na najnižem nivou u regionu. Pored toga, Vlada je kreirala brojne programe finansijske i tehničke podrške za domaće i strane privrednike, koji se realizuju po principu subvencija, refundacije dijela sredstava ili oslobađanja, odnosno smanjenja naknada i poreza – u zavisnosti od samog programa", kazala je ona.

Pokazalo se, kako je rekla, da su mjere ekonomske politike crnogorske Vlade u proteklih godinu dale veoma dobre rezultate na ekonomskom i razvojnom planu.

"Očekivani realni rast crnogorske ekonomije je znatno iznad planiranog, odnosno za prvih šest mjeseci zabilježili smo rast od 4,2 odsto, a planirani je bio 2,7 odsto. Samo u drugom kvartalu rast je bio impozantnih 5,1 odsto, što je jedna od najvećih stopa u Evropi. Ono što je veoma značajno je da smo i u vremenu zahtjevne fiskalne konsolidacije, koja je podrazumijevala povećanje određenih poreza, uspjeli da održimo naš poreski sistem konkurentnim i učinimo da se preduzete mjere ni na koji način ne odraze loše na poslovanje privrednika", istakla je ona.

Smatra da je ostvareni realni rast BDP-a od 4,2 odsto u prvoj polovini godine "premašio naša očekivanja, itekako je podstaknut intenzivnijom realizacijom radova na izgradnji velikih infrastrukturnih projekata, a tu prije svega mislim na izgradnju autoputa, lokalne infrastrukture i turističkih kapaciteta".

Na pitanje dokle se stiglo sa realizacijom projekta izgradnje drugog bloka Termoelektrane u Pljevljima, Sekulić je rekla: "Pregovori za realizaciju ovog projekta još traju i ono što očekujemo u narednom periodu jeste da se Upravljački komitet za izradu Projekta odredi prema ponuđenim tehničko-finansijsko-pravnim aspekte Škode Praha i General Electric-a i u skladu sa tim definiše dalje aktivnosti i alternative. Bez obzira na trenutne pregovore, postojeće stanje elektro-energetskog sektora nedvosmisleno se može razvijati kroz ekonomski-ekološku opravdanu upotrebu uglja i proizvodnju električne energije u pljevaljskom području, a to ćemo omogućiti ne samo izgradnjom novog proizvodnog objekta, već i određena ulaganja u postojeći blok. Blok I nema potrebe za kapaitalnim ulaganjima i složenijim rekonstrukcijama, osim za ekološkom sanacijom koja je planirana u naredne tri godine, a procijenjena vrijednost ove investicije je oko 40 miliona eura. Cilj je usklađivanje rada sa direktivama EU iz oblasti zaštite životne sredine i stvaranje uslova za izvođenje projekta toplifikacije Pljevlja, tj. izrade toplotnog izvora u cilju rješavanja ekoloških problema grada".