- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Ekonomija
21. 11. 2017.
19:02 >> 18:35
MOJKOVAČKA URA
Poljoprivreda da bude šansa opštine
Poljoprivreda kao razvojna šansa Mojkovca zasniva se na “živom radu”, (ručnom radu) i nesigurnom plasmanu, ocijenili su mojkovačkog odbora Građanskog pokreta URA.
“Živi rad” kao najskuplji oblik rada, kao posljedica nedostatka mehanizacije i devastiranih puteva, prouzrokuje malu količinu proizvoda uz visoku cijenu koštanja, ocijenila je odbornička kandidatkinja i potpredsjednica lokalne Ure Biljana Bogavac.
Ona ocjenjuje da u takvim uslovima naš proizvođač nikada ne može biti konkurentan.
"Nesigurnom prodajom domaćeg proizvoda po cijeni koja varira čak ispod cijene koštanja, a uz sav rizik koji poljoprivreda kao privredna grana nosi, potpuno se zatvara put napredovanja u najvažnijoj djelatnosti u Mojkovcu. Domaći proizvod umjesto da bude “zaštićen” zamijenjen je uvoznim mnogo nekvalitetnijim proizvodima zato što cijena tih nekvalitetnih proizvoda odgovara standardu osiromašenih građana Mojkovca, a u 21. vijeku, mehanizaciju, otkupne i prerađivačke stanice i dalje mijenja motika i lokalna pijaca", konstatuje Bogavac.
Ona ocjenjuje da je "dosta dobro" to što posljednjih godina Ministarstvo poljoprivrede daje pomoć, odvajajući sredstva kroz Agrobužet, ali pod uslovom da su te subvencije adekvatnije.
"Ali, nije dobar smjer i model da proizvođač mora sve sam isfinansirati pa tek ostvariti subvenciju. Nužan je posrednik i mislimo da efikasna lokalna uprava koja zna šta je selo i problem sela, kao i strategiju razvoja mora biti posrednik i aktivno se uključiti u ove projekte, pomoći našim građanima. Smjer treba da bude da subvencionisani dio sredstava u startu finansira lokalna uprava preko Opštinskog investicionog fonda kao pozajmicu do povraćaja sredstava bilo ona bila iz budžeta Ministarstva ili EU fondova, kao i to da budu prihvatljive hipoteke i sa ruralnih područja. Sadašnje stanje je ,ako želite podići kredit za razvoj poljoprivrede morate imati stan u gradu i obično kada poljoprivrednik dođe te spoznaje odustaje. Ovakva destimulativna praksa se mora ukinuti, kao i to da administrativno vijećanje u ministarstvima traje po dva puta duže nego realizacija projekta, zato što ljudi koji odlučuju nemaju sluha za našeg seljaka, konstatuje Bogavac.
Zbog izuzetno niskog standarda i nedovoljne informisanosti građana, komplikovane administracije, ograničenih sredstava Agrobudžetom, navodi Bogavac, subvencije, pomoć koje sljeduju građane od Ministarstva poljoprivrede i drugih razvojnih fondova u većini slučajeva ostaju neiskorišćena ili ne dođu u prave ruke.
"Takođe, građani nemaju potpunu informacije o tome šta se kroz projekte koje nude razne institucije, predpristupni fondove EU, nudi našem selu. Ta informacija treba da bude u obliku ”žive riječi” približiti građanima, jer ostali oblici informisanja, kao što su informativne emisije, štampa i sl. nijesu dovoljni. Potrebno je građanima predložiti ideje, a potom pomoći u realizaciji od ideje do realizacije tj. dobijanja sredstava. Odnosno, olakšati sprovođenje ideje u vidu izrade dokumentacije za konkurisanje prema fondovima, komunikacije, izrade projekata, saradnje sa fondovima, učestvovanje u vidu davanja pozajmica do dobijanja subvencija od ministarstva i fondova", kaže Bogavac.
Ona smatra da je ideja da se daju pozajmice do dobijanja subvencija od Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i raznih fondova EU, u budućnosti preduslov da ta sredstva iskoristi naš domaćin sa sela.
"Sa nivoa lokalne uprave, moramo pomoći selu u dugoročnom periodu. Mi iz GP URA imamo model kako Mojkovcu svake godine za poljoprivredu, a kroz formiranje Opštinskog investicionog fonda , saradnju lokalne uprave i IRF i drugih institucija Crne Gore, obezbijediti 250 000 €, dok je to u periodu od četiri godine 1.000 000 €. Samo treba izaći iz kancelarija na teren i pružiti informaciju našim građanima, sa stručnim službama pomoći u izradi projekta pri apliciranju za sredstva, koja će sve više biti prisutna kroz fondove EU i Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, naročito kod IRF Crne Gore", zaključila je Bogavac.
Коментари0
Остави коментар