Objavio: P.R.

PEJOVIĆ SMATRA

Poglavlje 3 doprinijeće liberalizaciji tržišta

Poglavlje 3, koje se odnosi na pravo osnivanja preduzeća i slobodu pružanja usluga, doprinijeće liberalizaciji tržišta i priznavanju stručnih kvalifikacija, ocijenjeno je danas na javnoj debati.

"Realizacija aktivnosti iz okvira trećeg pregovaračkog poglavlja će otvoriti značajne mogućnosti, kao što su pravo na poslovno nastanjivanje privrednih društava i pružanja usluga iz Crne Gore u svim članicama Evropske unije (EU) i obratno, automatsko piznavanje stečenih kvalifikacija i obrazovnih isprava, pristup jedinstvenom poštanskom tržištu, kao i jačanje kupovne moći i olakšavanje međunarodne trgovine", saopšteno je iz Ministarstva evropskih poslova.

Javnu debatu o trećem pregpovaračkom poglavlju je otvorio ministar evropskih poslova Aleksandar Andrija Pejović, koji je podsjetio da je to bilo prvo poglavlje, nakon vladavine prava, s uspješno ispunjenim mjerilom za otvaranje pregovora.

On je rekao da je, ispunjenju početnog mjerila, odnosno donošenju Nacionalnog plana razvoja kvalifikacija za obavljanje regulisanih profesija s Akcionim planom do naredne godine, prethodio naporan rad.

Pejović je kazao da je to poglavlje nekoliko godina bilo pod rezervom Velike Britanije, kao i da je usporavanje procesa otvaranja pregovora proisteklo iz potrebe pronalaženja šireg sporazumnog rješenja u samoj EU koje se tiče slobode kretanja radne snage i suočavanja s brojnim novonastalim okolnostima na tom području.

"Evropski pristup u ovoj oblasti podrazumijeva usklađivanje s pravnom tekovinom kako bi se obezbijedila liberalizacija tržišta usluga i priznavanje stručnih kvalifikacija, odnosno kako bi se crnogorsko tržište prilagodilo uslovima neophodnim za cjelokupan razvoj ekonomije zemlje, kao i za priznavanje stečenog obrazovanja naših državljana u svim državama EU", ocijenio je Pejović.

Generalni sekretar Privredne komore Crne Gore (PKCG) i šef radne grupe za treće poglavlje, Pavle Radovanović, podsjetio je na novine Zakona o uslugama i koristima koje nosi Direktiva o uslugama.

Koristi za privredu su, kako je ocijenio i izazovi, jer je Crna Gora, iako malo, otvoreno tržište i interesantno partnerima iz okruženja i EU, pa iz tog razloga mora voditi računa da bude konkurentna na sopstvenom.

Član pregovaračke grupe zadužen za treće poglavlje, Vladimir Savković, govoreći o slobodi poslovnog nastanjivanja i slobodi pružanja usluga, objasnio je da sloboda pružanja usluga podrazumijeva pravo svakog pojedinca ili preduzeća iz EU da na teritoriji članica nudi i pruža usuge bez promjene sopstvenog prebivališta ili sjedišta.

On je podsjetio da je sloboda kretanja jedna od fundamentalnih sloboda EU.

Savković je kao ključni izazov u toj oblasti izdvojio implementaciju Direktive o uslugama, s obzirom, kako je kazao, da je veći dio posla već obavljen.

Generalna direktorica za visoko obrazovanje u Ministarstvu prosvjete, Mubera Kurpejović, podsjetila je da se, u skladu sa Direktivom o regulisanim profesijama, u Crnoj Gori realizuju studijski programi za pet od sedam regulisanih profesija.

"Od suštinskog značaja za ovu oblast je ispuniti uslove propisane navedenom Direktivom u pogledu praktične i teorijske nastave i uslova i oblasti koje se moraju pokriti tokom studija da bi se omogućilo automatsko priznavanje u zemljama EU", rekla je Kurpejović.

Generalna direktorica za tržište rada i zapošljavanje u Ministarstvu rada i socijalnog staranja, Edina Dešić, podsjetila je na značaj Zakona o priznavanju profesionalnih kvalifikacija za obavljanje regulisanih profesija za građane Crne Gore.

Ona je kazala da je jedna od novina uvođenje evropske profesionalne kartice, kao elektronske potvrde da stručnjak ispunjava uslove za privremeno ili povremeno pružanje usluga ili trajno obavljanje regulisanih profesija u EU.

Prema njenim riječima, građani treba da budu informisani o tome da će znanje koje su stekli u Crnoj Gori moći da iskoriste za zaposlenje na evropskom tržištu rada, jer će profesije biti vrednovane na isti način kao i u EU, što će dovesti do povećane mobilnosti na tržištu rada.

Javna debata je realizovana u okviru projekta Informisanje javnosti o pristupanju i finansijskoj podršci EU Crnoj Gori, koji finansira Evropska unija, a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).