[ Objavio: O.Z. ]

MARKOVIĆ O VLADI

Optimizam zasnovan na rezultatima

Dosadašnji rezultati Vlade daju za pravo da vjerujemo da se mnogo brže možemo primaći životnom standardu najrazvijenih zemalja Evrope, stoga ostajem u uvjerenju da razloga za optimizam ima jer je zasnovan na rezultatima, te da najbolji dani za Crnu Goru tek predstoje, ocijenio je predsjednik Vlade Duško Marković.

Marković je u izjavi za časopis “Pogled”, uoči godišnjice rada Vlade, kazao da izazovi sa kojima se suočava Crna Gora nijesu vezani za mandat jedne Vlade, "već je to dio šireg procesa koji je tokom proteklih godina otvorio i podstakao našu ekonomiju, a poseban zamah taj proces zadobio je nakon obnove državne nezavisnosti".

"On je imao i periode stagnacij e, ali i drugih izazova koji gotovo po pravilu prate zemlje u razvoju. Vlada koju vodim, oslonjena na već ostvarenim strateškim političkim prioritetima, za prehodnih 11 mjeseci u potpunosti se posvetila dinamiziranju ekonomskog rasta, koji će podjednako obuhvatiti svaki region Crne Gore, ali i sve segmente društva", ocijenio je premijer.

On je kazao da je Vlada u kratkom roku uspjela da stvori preduslove za dalji rast zaposlenosti, olakša i pruži priliku za ravnomjeran razvoj i da vrati povjerenje u crnogorsku ekonomiju.

Marković je ocijenio da Vlada u kontinuitetu i već potvrđenim metodima radi na snaženju ambijenta za razvoj ekonomije, kao i na pružanju šansi za uspjeh svima koji su spremni da se oprobaju u preduzetništvu i biznisu.

"U tome registrujemo značajan napredak, što je potvrdio i nadavno objavljeni Izvještaj Svjetskog ekonomskog foruma o Indeksu globalne konkurentnosti, po kome je Crna Gora ostvarila poboljšanje na polju konkurentnosti za značajnih pet mjesta u odnosu na prethodnu godinu. Tome su doprinij eli jačanje institucij a, izgradnja infrastrukture, efikasnost tržišta roba i tržišta rada, kao i finansijskog tržišta", naveo je premijer.

Marković je naglasio da su nova i kvalitetnija radna mjesta posljedica povoljnog ekonomskog ambijenta.

"Shodno administrativnim podacima o zaposlenosti, prosječan broj zaposlenih u prvih sedam mjeseci ove godine iznosio je preko 183.000 lica, što je blizu 7.000 zaposlenih osoba više nego u istom periodu 2016. godine", uporedio je Marković.

On je rekao da je “porast zaposlenosti doveo i do rasta standarda koji se ogleda u rastu zarada”, navodeći da je u prvih sedam mjeseci ove godine prosječna neto plata iznosila 510 eura, te da je najviša u regionu.

Povećavati fiskalnu disciplinu

Marković je naglasio da se napori izvršne vlasti u prethodnih 11 mjeseci oslikavaju kroz ekonomiju baziranu na makroekonomskoj i fiskalnoj održivosti, i izgradnju okruženja koje promoviše investicije i stvara nove vrijednosti.

"Reforme sa kojima nastavljamo odnose se na povećanje fiskalne discipline: unapređenje poslovnog ambijenta, sprovođenje strukturnih reformi u oblasti javne uprave, obrazovanja, zdravstva, tržišta rada i socijalne politike. Ovaj pristup baziran je na principima makroekonomske i fiskalne stabilnosti.
Upravo ta stabilnost i održivost pretočena je u realni ekonomski rast", poručio je Marković.

Predsjednik Vlade je ponovio da je stopa rasta domaće ekonomije u drugom kvartalu 2017. iznosila 5,1 odsto, navodeći da je to najviša stopa u zemlji od 2008. i jedna od najviših stopa rasta u Evropi.

"Istovremeno, prema zvaničnim podacima, u prvoj polovini 2017. godine, crnogorska ekonomij a je ostvarila realni rast od 4,2%, što je takođe među najboljim u Evropi. Navedeni rezultati premašuju projekcije rasta iz zvaničnih dokumenata Vlade za ovu godinu, i ponosni smo na ostvareni uspjeh", dodao je Marković.

Premijer Marković je rekao da je Vlada značajne reforme uspješno sprovela u dijelu fiskalne konsolidacije i smanjenja budžetskog deficita, usvajanjem fiskalne strategije do 2020. godine.

Veći javni prihodi

Mjere konsolidacije, naglasio je Marković, doprinijele su rastu javnih prihoda, koji su u prvoj polovini ove godine veći u odnosu na isti period prethodne godine za 58,2 miliona eura ili 8,2%, dok su u odnosu na planirane veći za 7,5 miliona eura.

"Značajan uticaj na rast prihoda imalo je i Vladino opredjeljenje za kontrolisani reprogram poreskog duga, koji je u velikoj mjeri relaksirao privredu, a kojim su u prvoj polovini godine naplaćena značajana sredstva. Efekti Vladine politike osjetili su se i na rashodnoj strani. Javna potrošnja u prvoj polovini ove godine izvršena je na nivou od 873 miliona eura, i u odnosu na plan niža je za oko 50 miliona eura ili 5,4%. Snizili smo tekuće rashode, ali rashodna strana posebno oslikava razvojnu komponentu naših politika, i u njoj se prikazuje značajno povećana kapitalna potrošnja koja je u poređenju sa prethodnom godinom veća za 85 odsto", precizirao je Marković.

Marković je rekao da posvećenost Vlade utvrđenim prioritetima potvrđuje i to što su crnogorski reformski napredak prepoznale eminentne institucije za ocjenu kreditnog rejtinga, odnosno sama međunarodna ekonomska zajednica.

“Tako su dvij e prestižne agencij e za ocjenu kreditnog rejtinga Moody’s i Standard and Poor, potvrdile B1 kreditni rejting Crne Gore, dok je kao rezultat sistemskih reformi dugoročni izgled promij enjen iz negativnog u stabilan”, istakao je Marković.

On je kazao da je ostvarena snažna investiciona aktivnost u svim prioritetnim oblastima: turizmu, energetici, prerađivačkoj industriji i poljoprivredi, a posebno u saobraćajnoj infrastrukturi koja je preduslov razvoja svih ostalih sektora.

"Svaka Vlada i svaki premij er žele za svoju državu da urade velike stvari. Sasvim iskreno hoću da saopštim da smo u izboru da li da se bavimo ‘velikim stvarima’, ili da se posvetimo i onim manjim, operativnim, pa i dnevnim - izabrali ove druge. Vjerujem da ćemo tako biti u prilici da razvijamo Crnu Goru i život njenih građana učinimo boljim", poruka je predsjednika Vlade.

Važna uloga stručne javnosti

Marković je naglasio da ne treba samo Vlada da ima važnu ulogu u razvoju ekonomije.

"Uloga stručne zajednice u tom procesu se mij enja i njena pozicija sada je drugačija, rekao bih sa više mogućnosti i potrebom za većom odgovornosti. Ne možemo jedni bez drugih, kao što ne možemo jedni raditi, a drugi kritikovati”, rekao je Marković.

Premijer je kazao da vjeruje da su i akademska i poslovna zajednica adrese za sagledavanje ključnih izazova sa kojima se zemlja suočava, i "njima jednako pripada iznalaženje i predlaganje modela za njihovo prevazilaženje".

"Dakle, neophodna nam je ta veza između privrede sa jedne, i znanja i potencij ala sa druge strane, odnosno aktivna uloga i jednih i drugih. Jačanje ove veze dovešće do povećanja inovacij a u ekonomskim procesima, i naravno do povećanja konkurentnosti", ocijenio je Marković.