Objavio: B.V. [ Mina-biznis ]

PROJEKAT IPARD

Za poljoprivrednike milion i po eura

Javnim pozivom za dodjelu sredstava bespovratne podrške za investicije u poljoprivredna gazdinstva IPARD like 1.2, koji traje do 31. januara, poljoprivrednim proizvođačima je na raspologanju 1,5 miliona eura.

Predstavnik Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, Danka Jevtić, kazala je na prezentaciji održavnoj danas u Podgorici da IPARD like projekat finansira Evropska unija (EU), a realizuje ga Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, odnosno Direktorat za plaćanja u saradnji sa Svjetskom bankom.

“Cilj IPARD like projekta je jačanje crnogorske poljoprivrede i dostizanje potrebnih standarda, posebno u dijelu pripreme Crne Gore za korišćenje IPARD sredstava, planiranih za narednu godinu”, navela je Jevtić.

Podrška tog tipa ima za cilj da pripremi crnogorski sektor poljoprivrede kao i institucije za buduće članstvo u EU kroz modernizaciju proizvodnje i jačanje proizvodne konkurentnosti, kao i dostizanje standarda EU zajednice na polju povećanja kvaliteta proizvoda, higijene i bezbjednosti hrane, poboljšanja konkurentnosti porodičnih gazdinstava, uvođenja novih tehnologija i inovacija i otvaranja novih tržišnih mogućnosti.

Ministarstvo poljoprivrede je javni poziv objavilo u skladu sa Agrobudžetom za ovu godinu. Prijem zahtjeva za odobravanje projekata realizuje se od 1. decembra do 31. januara naredne godine.

Kroz javni poziv IPARD like 1.2 poljoprivrednim proizvođačima biće na raspolaganju 1,5 miliona eura.

“Projekcija je da će deset odsto od ukupnog budžeta za ovaj javni poziv biti raspoređeno na sektor akvakulture, a ostatak sredstava na sektor stočarstva 60 odsto i biljne proizvodnje 40 odsto. Minimalan iznos investicije je deset hiljada eura, a maksimalan 70 hiljada eura, što uključuje porez na dodatu vrijednost (PDV)”, precizirala je Jevtić.

Ona je objasnila da daju bespovratna sredstva.

“Investiciju realizujete iz svojih sredstava ili ukoliko nijeste u mogućnosti iz kredita i kad završite investiciju, mi vam vraćamo od 50 do 65 odsto bespovratnih sredstava”, navela je Jevtić.

Korisnik je građanin ili preduzeće koje mora biti registrovano u Registar poljoprivrednih gazdinstava, u skladu sa Pravilnikom o obliku i načinu vođenja registra subjekata i registra poljoprivrednih gazdinstava u trenutku podnošenja aplikacije. Ta definicija se ne odnosi na korisnike u sektoru akvakulture.

Korisnik mora biti crnogorski državljanin sa mjestom prebivališta u Crnoj Gori, ne može biti preduzeće djelimično ili potpuno u državnom vlasništvu, ili državna institucija.

“Takođe, korisnici su građani koji imaju najmanje 18 godina u trenutku podnošenja zahtjeva i manje od 70 godina po zaključenju poziva. Njihova primarna poslovna aktivnost mora biti vezana za poljoprivredu ili akvakulturu”, precizirano je pozivom.

Investicija za koju se podnosi zahtjev za odobravanje projekta mora biti po završetku investiranja trajno stacionirana u Crnoj Gori. U slučaju da je predmet investicije nabavka robe, a podnosilac zahtjeva mora uz zahtjev dostaviti detaljnu tehničku specifikaciju sa vrijednostima za svaku pojedinačnu stavku nabavke.

Predstavnik Ministarstva, Vesna Korović kazala je da PDV nije prihvatljiv trošak. Takođe se ne podržava korišćena ili polovna oprema i mehanizacija, bankovni, troškovi garancija i ostali slični troškovi, kupovina prava na poljoprivrednu proizvodnju, prava na životinje, jednogodišnjih kultura, troškovi održavanja, amortizacije i zakupa, troškovi vezani za ugovore o zakupu, kao što je marža zakupodavca, režijski i troškovi osiguranja, kao i promocija, osim onih od opšteg interesa.

“Kao prihvatljivi trošak može biti prihvaćena izrada biznis plana, odnosno nacrta, skica, računovodstva. Maksimalno prihvatljiv iznos troška za ovu namjenu je 600 eura, odnosno do 300 eura se nadoknađuje”, navela je Korović.

Zaštititi proizvođače od uvoza

Marko Lukić, koji se bavi hortikulturom, odnosno uzgojem cvijeća, kazao je da ni ovim javnim pozivom nije zastupljena ta oblast.

“Prema nekim statistikama, Ministarstvo svake godine odvoji tri do pet miliona eura za uvoz cvijeća i sadnica, ali već dolazim na drugu promociju ovog projekta na kojem nije zastupljena hortikultura. U neku ruku smo malo i diskriminisani”, rekao je Lukić.

Slađana Borotović, čija se porodica bavi poljoprivrednom proizvodnjom, apelovala je na Ministarstvo da posveti veću pažnju i brigu poljoprivrednim proizvođačima.

“Moja majka plasira svoje proizvode na tržnicama i pijacama, ali svoj autohtoni proizvod ne može da plasira, jer nekad gajba bude skuplja od tog proizvoda. Često se uveze i neki jeftiniji proizvod koji može da ugrozi zdravlje naše djece i građana, jer je pun otrova i pesticida”, smatra Borotović i dodaje da je neophodno zaštiti crnogorsko tržište.

Prema njenim riječima, potrebno je i da nivo transparentnosti da bude veći.

“Svaka mjesna zajednica treba da ima sekretarijat koji bi vodio računa o proizvođačima”, ocijenila je Borotović.