Objavila: D.Ž.

UNIJA POSLODAVACA

Izmjene Zakona o radu dovele bi do nesigurnosti

Usvajanje izmjena i dopuna Zakona o radu u parlamentu dovelo bi do pravne nesigurnosti zaposlenih i poslodavaca, jer taj pravni akt nema dodirnih tačaka sa Zakonom o upravnom postupku, ocijenili su njihovi predstavnici u Socijalnom savjetu.

Generalna sekretarka Unije poslodavaca (UPCG), Suzana Radulović, kazala je da zakoni o radu i o upravnom postupku apsolutno nemaju dodirnih tačaka. „Ti zakoni potpuno imaju različit predmet i materiju“, rekla je Radulović u PR Centru.

Stav UPCG je, kako je objasnila, da Zakon o radu uređuje međusobne odnose poslodavca i zaposlenog proistekle iz radnog odnosa zasnovanog ugovorom o radu.

„To podrazumijeva obuhvat prava i obaveze obje ugovorene strane, kao i način i postupak njihovog ostvarivanja, te da nema nijedan element upravnog postupka“, navela je Radulović.

Sjednica članova Socijalnog savjeta, kojeg čine predstavnici Vlade, UPCG, Saveza sindikata (SSCG) i Unije slobodnih sindikata (USSCG), trebalo je da bude održana u ponedjeljak, ali je odložena zbog nedolaska većine predstavnika Vlade.

Radulović je upozorila da će, ukoliko zakon bude usvojen u parlamentu, doći do ogromne pravne nesigurnosti i nestabilnosti kako zaposlenih, tako i poslodavaca.

„Neće se znati u kom roku neko ima pravo da pokrene postupak pred sudom“, kazala je Radulović.

Ona je objasnila da to u praksi može da znači da neko može da promijeni pet poslodavaca u periodu od deset godina radnog staža, a da ne zna kad može da pokrene postupak zbog nezakonitog otkaza.

„To bi značilo da bi imao deset godina neisplaćenih zarada, obračunate kamate, duševnih bolova i patnji“, navela je Radulović.

Po sporovima iz radnog odnosa, kako je kazala, primjenjuje se parnični postupak.

„Zakon o parničnom postupku ne poznaje rok u kome se može pokrenuti postupak. Ta situacija bi dovela do ogromne pravne nesigurnosti i na jednoj i na drugoj strani“, rekla je Radulović.

Predsjednica UPCG, Svetlana Vuksanović, podsjetila je da je ta asocijacija od trenutka kada je saznala da je Vlada usvojila Predlog izmjena zakona, pokušala da ukaže Ministarstvu rada i socijalnog staranja na, kako je navela, njegovu neosnovanost.

„Od tada pa do danas, pisanim putem i argumentovano smo se obraćali više puta resornom ministarstvu, predsjednicima parlamenta, nadležnog parlamentarnog odbora i Vlade“, rekla je Vuksanović.

Svu prepisku, kako je dodala, pratilo je ukazivanje na neosnovanost izmjena, ali i na njihove negativne posljedice.

„U ovom momentu postavlja se pitanje da li je moguće da niko nije ušao u suštinu izmjena ovog zakona, a posebno nas zabrinjava lakoća i površnost prilikom razmatranja zakonskih rješenja“, navela je Vuksanović.

Prema njenim riječima, prošle sedmice, prilikom rasprave u parlamentu, diskutovano je da je riječ o tehničkim izmjenama i usaglašavanju sa Zakonom o upravnom postupku, koje nemaju uticaja na budžet.

„Zato smo smatrali veoma važnim da ovo pitanje razmotrimo na sjednici Socijalnog savjeta, koja je bila zakazana za ponedjeljak, kako bi još jednom ukazali na štetnost usvajanja izmjena, ali, nažalost, zbog nedolaska većine predstavnika Vlade, ta sjednica nije održana“, navela je Vuksanović.

Generalni sekretar USSCG, Srđa Keković, kazao je da više od pola godine nije bila održana sjednica Socijalnog savjeta.

„Upravo u trenutku kada smo uspjeli da ispregovaramo deset tačaka dnevnog reda, i to smo napravili izuzetke za mnoge, doživjeli smo situaciju da se većina predstavnika Vlade nije pojavila na zakazanu sjednicu koja je dugo pripremana i dogovarana, što nas najblaže rečeno dovodi u zabrinutost i strah da predstavnici Vlade bojkotuju rad Socijalnog savjeta“, rekao je Keković.

On je apelovao na predstavnike Vlade da omoguće djelovanje Socijalnom savjetu i da ne urušavaju socijalni dijalog koji je, kako je rekao, u odnosu na države u regionu bio na zavidnom nivou.

Zamjenik generalnog sekretara USSCG, Vladimir Pavićević, smatra da pojedini predstavnici Vlade neodgovorno shvataju funkciju u Socijalnom savjetu, i svojim ponašanjem u radnim grupama, kako je kazao, ne daju doprinos socijalnom dijalogu.

„Taj stepen arogancije je nešto što ne smije biti dopustivo u daljem radu Socijalnog savjeta“, poručio je Pavićević.

Predstavnik SSCG, Radomir Milić, kazao je da je neprijatno iznenađen odsustvom predstavnika Vlade na sjenici Socijalnog savjeta.

„Bez socijalnog dijaloga i saradnje svih učesnika ne možemo dobiti dobre rezultate“, poručio je Milić.

Na pitanje novinara koji će biti naredni koraci članova Socijalnog savjeta ukoliko Predlog zakona o radu bude usvojen u parlamentu, Radulović je kazala da više nemaju načina da reaguju ukoliko taj akt bude usvojen.

„Iscrpili smo sve adute. Danas smo još jednom uputili obrazloženje svim poslaničkim klubovima u parlamentu. Pribavili smo mišljenje eksperata iz radnog prava i upravnog postupka“, navela je Radulović.

Keković je, odgovarajući na pitanje čiju podršku iz Vlade očekuju u radu Socijalnog savjeta, rekao da se prvi put dešava da su sa jedne strane socijalni partneri a sa druge strane predstavnci Vlade.

„Sve je to počelo od rada u radnim grupama gdje smo bojkotovani, gdje nam se nameće arogancija. Ovo je upozorenje Vladi da ona svoje predstavnike upozori da takav odnos nije u duhu dobrog socijalnog dijaloga“, naveo je Keković.