- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Ekonomija
29. 05. 2016. 22:40 >> 22:21
SOCIJALNO PREDUZETNIŠTVO
Neophodna sinergija za bolje pozicioniranje
Za bolje pozicioniranje socijalnog preduzetništva u Crnoj Gori potrebna je sinergija i saradnja državnih i lokalnih organa, kao i biznis sektora i civilnog društva, saopštio je autor studije koja tretira tu oblast, Boško Nenezić.
"Potrebna je sinergija i saradnja državnih i lokalnih organa, biznis sektora i civilnog društva kako bi se definisala najprihvatljivija rješenja i adekvatan pravni okvir, na zadovoljstvo svih zainteresovanih aktera, a najviše socijalno ugrožene populacije", rekao je Nenezić agenciji Mina-business.
On je dodao da bi cjelokupan proces kreiranja adekvatnog pravnog okvira trebalo što hitnije početi, kako bi buduća socijalna preduzeća mogla koristiti i dostupne EU fondove za razvoj socijalnog preduzetništva i dala doprinos rješavanju mnogih društvenih problema.
Nenezić, koji je za potrebe projekta nevladine organizacije NVO Juventas - Speed Up uradio Studiju o socijalnom preduzetništvu u Crnoj Gori, kazao je da u svijetu nema opšte prihvaćene definicije te vrste preduzetništva.
On je naveo da je, vođen osnovnim elementima socijalnog preduzetnistva u svijetu i prilikama i praksom u Crnoj Gori, u studiji predložio definiciju kojom se socijalno preduzetništvo tretira kao svaki oblik formalnog i zajedničkog organizovanja određene grupe ljudi, čiji je osnovni interes imotiv dugoročan doprinos rješavanju određenog društvenog problema.
"Preciznije, osobenost socijalnog preduzeća u odnosu na tipična je društveni motiv, odnosno njihov primarni ili jedini cilj je da veći dio ili cjelokupan višak prihoda nakon izmirenja neophodnih rashoda mora biti utrošen na rješavanje određenog društvenog ili problema neke ugrožene grupe građana, zavisno od toga čime se socijalno preduzeće bavi", objasnio je Nenezić.
On je kazao da je teško reći koliko socijalnih preduzeća ima u Crnoj Gori, s obzirom na to da ona u Crnoj Gori nijesu pravno regulisana i da ne postoji baza podataka o njima.
"Ipak, kroz istraživanje sprovedeno za potrebe studije, došli smo do zaključka da na desetine preduzeća, uglavnom NVO, koristi elemente socijalnog preduzetništva, najčešće na način da se prihod koji ostvare od određenih privrednih djelatnosti usmjerava u doprinos rješavanju društvenog problema zbog kojih su te organizacije i osnovane", rekao je Nenezić.
On je saopštio da se najčešće radi o NVO koje zapošljavaju osobe sa invaliditetom zbog kreiranja određenih prozivoda, gdje se sva prikupnjena sredstva koriste za isplatu zarada i zapošljavanje novih osoba.
"Vrlo su rijetki primjeri da NVO osnuju preduzeće, iako zakon dozvoljava takav vid poslovanja. To je zbog visokih troškova i složenosti, kao i manjka kapaciteta NVO za bavljenje biznisom", naveo je Nenezić.
On je dodao da su vrlo su rijetki i primjeri profitnih preduzeća koja većinu svog profita kontinuirano ulažu u rješavanje određenih društvenih problema, ne računajući povremene i ad hoc akciije i projekte.
Nenezić smatra da najveću barijeru za budući razvoj socijalnog preduzetništva predstavlja nedostatak pravne regulative kojom bi se ta oblast uredila na adekvatan način, u skladu sa praksama razvijenih zemalja, i koja bi bila prilagođena praksi i osobenostima poslovanja u Crnoj Gori.
"Bitno je napomenuti da bi adekvatne subvencije i pomoć države umnogome pomogla razvoj socijalnog preduzetništva u Crnoj Gori i eventualno dovela do razvoja društvene svijesti profitnih preduzeća", zaključio je Nenezić.
Коментари0
Остави коментар