[ Mina business ]

NUŽNI DISTRIBUTIVNI CENTRI

Kupovinom domaćih proizvoda ulažemo u državu

Osnivanje velikih otkupnih distributivnih centara, značajnija izdvajanja Vlade za poljoprivrednu proizvodnju i veći pritisak na javno mnjenje da kupuje domaće proizvode doprinijelo bi njihovoj boljoj poziciji na crnogorskom tržištu, ocijenili su predstavnici hotelijera i proizvođača.

Oni smatraju da domaći proizvodi nijesu u dovoljnoj mjeri zastupljeni na crnogorskom tržištu, između ostalog, i zbog nedostatka distributivnih centara, ali i nedovoljne pomoći nadležnih. Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja (CTU) i suvlasnik Montenegrostars hotels groupe, Žarko Radulović, kazao je agenciji Mina-business da je problem nedovoljne zastupljenosti domaćih proizvoda na crnogorskom tržištu veoma složen, ali da je njegovo rješenje moguće kroz kreiranje biznis plana.

Prema njegovim riječima, problem bi se mogao riješiti uz dva velika otkupna distributivna centra, koja bi imala mogućnost skladištenja i pakovanja robe na duži vremenski period, odnosno preko cijele godine.

"To bi bilo značajno kada je u pitanju voće i povrće, s obzirom na to da nemamo kontinuitet i kvalitet koji nam je potreban. Na primjer, meni je paradajz potreban svih 12 mjeseci u godini. U trenutku kada ima paradajza, uzimamo naš, ali u periodu godine kada ga nema, moramo uzimati onaj iz uvoza", objasnio je Radulović.

On smatra da bi distributivni centri predstavljali veliki input i glavni okidač za razvoj poljoprivrede u Crnoj Gori, jer bi mali poljoprivredni proizvođači proširili proizvodnju kada bi imali sigurniji plasman robe i njenu naplatu. Distributivni centri bi, kako je dodao Radulović, doprinijeli i ostvarenju većih prihoda domaćih proizvođača i izvozu crnogorske robe.

"Moram da štitim svoj biznis i da imam ekonomsku održivost, tako da se shodno tome ponašam prilikom kupovine proizvoda", rekao je Radulović. 

Ne možemo pokriti više od 70 odsto uvoza hrane

Direktor i vlasnik najvećeg proizvođača rasadnog materijala u Crnoj Gori, Ekoplant, Željko Vidaković smatra da bi trebalo napraviti veći pritisak na javno mnjenje kako bi se povećala zastupljenost domaćih proizvoda na crnogorskom tržištu.

“Potrebno je putem medija, preko bilborda i reklama približiti domaće proizvode, kako bi ljudi shvatili da nije dovoljno samo reći 'kupujmo domaće'. Ljudi treba da shvate da kupovinom crnogorskih proizvoda ulažu u svoju državu i doprinose da novac ostane ovdje”, saopštio je Vidaković.

On je naveo da su proizvodi koji se nude u prodajnim objektima Voli, HDL “Laković” i Aroma, uglavnom uvozni. “Samo neznatan dio tih proizvoda je iz otkupa, iako se u tim prodajnim objektima često prodaje druga i treća klasa robe”, kazao je Vidaković.

On je podsjetio da je u Crnu Goru, prema podacima Monstata, prošle godine uvezeno 430 miliona eura hrane, dok je cjelokupni izvoz crnogorske robe iznosio oko 300 miliona eura.

“Dakle, ne možemo pokriti više od 70 odsto uvoza hrane izvozom crnogorske robe“, objasnio je Vidaković. On smatra da bi Vlada i Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja trebalo značajno da povećaju izdvajanja za poljoprivrednu proizvodnju u agrobudžetu. “Nepostojanje agrarnog fonda onemogućava da se malim ulaganjima podstaknu proizvođači”, rekao je Vidaković.

On je dodao da bi Vlada trebalo da učini nešto po pitanju smanjenja izvoza, s obzirom na to da u Crnoj Gori ima mnogo nezaposlenih, ali i obradivih površina i slučajeva iseljavanja iz ruralnih oblasti.

Vidaković smatra da je saradnja poljoprivrednih proizvođača sa turističkom privredim jako loša, što dodatno onemogućava plasman domaćih proizvoda. “Lično sam, preko Unije poslodavaca, organizovao susrete proizvođača i predstavnika turističke privrede u hotelu Splendid, gdje smo razgovarali o tome, ali sve je ostalo samo na pokušajima”, kazao je Vidaković.

On je saopštio i da predstavnici većih hotela kupuju robu na Tuškom putu, jer im je jeftinija, kao i da su mnogi trgovci tamo postavili mini hladnjače, gdje prodaju voće i povrće iz okruženja, Turske i Italije.