Frank Hofman  [ DW ]

25. 04. 2024. 10:41

Američka pomoć Ukrajini preko Njemačke i Poljske

Amerika će municiju Ukrajini dostavljati preko Poljske, Njemačke i drugih zemalja u Evropi. Ministarstvo odbrane SAD već neko vrijeme se pripremalo za „Dan Iks“, za važnu odluku koju je Ukrajina dugo čekala od američkog Predstavničkog doma – novi paket pomoći od 60 milijardi dolara. Na frontu u istočnom dijelu zemlje ukrajinske trupe su pod snažnom artiljerijskom vatrom ruskih snaga na koju ukrajinski vojnici, zbog nedostatka municije, jedva da mogu da odgovore.

„Mislim da je Ministarstvo odbrane posljednjih nekoliko nedelja naporno radilo da bude spremno“, kaže za DW bivši glavnokomandujući američkih kopnenih snaga za Evropu, general Ben Hodžis.

„To znači da je Pentagon stvari već pripremio tako da brzo mogu da krenu u pravom smjeru, pa sada sve može brzo da se prenese preko granice“, dodaje u razgovoru za DW i njemački stručnjak za bezbjednost Niko Lange.

Raspršena logistika u Ukrajini

Na ukrajinskoj granici već postoji sofisticiran sistem transporta, spreman da zaštiti dopremu od ruskih vazdušnih napada. „Od početka velike ruske invazije prije dvije godine, ta zemlja je stvorila ’raspršenu logistiku’ za dostavu zapadne vojne opreme“, kaže Lange. „Materijal se ne utovaruje na jedan voz, koji bi tako mogao da bude primamljiva mete, već je raspoređen na različite vozove, koji do odredišta često voze i noću.“

Ukrajini sada stoji na raspolaganju i flota zapadnih teških transportera za drumski saobraćaj. U toj zemlji je u toku noći uveden policijski čas, što otežava moskovskoj obavještajnoj službi, posebno špijunima na terenu, da lociraju rute snabdijevanja.

Američki general Hodžis tvrdi da rusko ratno vazduhoplovstvo, iako ima mnogo bolje avione, do sada nije uspjelo da uništi nijedan voz ili konvoj koji je prevozio municiju ili opremu iz Žešova u Poljskoj kroz Ukrajini.

Od Njemačke do Žešova u Poljskoj

Na poljskoj strani ukrajinske granice, regionalni aerodrom u malom gradu Žešovu na jugoistoku Poljske glavno je čvorište za zapadnu pomoć. Hodžis procjenjuje da će tamo da slijeću američki avioni iz Njemačke. „Bez obzira na to da li je u pitanju željeznica ili C-17 avioni koji lete do Poljske i onda istovaruju teret u Žešovu“ – logistika američkih vojnih snaga može brzo da djeluje.

Hodžis ističe da je Njemačka ključno čvorište za američke dostave u Ukrajinu – „zbog svoje geografske pozicije, razvijene infrastrukture i, na kraju, zbog gotovo osamdesetogodišnjeg prisustva SAD i saradnje s našom zemljom-domaćinom, Njemačkom“.

U jugozapadnom dijelu Njemačke, u pokrajini Porajnje-Palatinat, nalazi se i najveće skladište municije američkih vojnih snaga izvan SAD. Tzv. „Miesau Army Depot“ je u neposrednoj blizini najveće američke vojne baze u Evropi, u Ramštajnu.

ATACMS sa dometom od 300 kilometara

General Hodžis objašnjava da bi novi paket pomoći trebalo da po prvi put uključuje i artiljerijske projektile tipa ATACMS s dometom od 300 kilometara. Vest o tim isporukama u međuvremenu je i potvrđena u Vašingtonu. Do sada je američki predsjednik Džo Bajden dozvoljavao isporuku te municije samo s dometom od 150 kilometara. Slično je dakle kao s projektilima Skalp iz Francuske ili Storm Šedou iz Velike Britanije.

Hodžis vjeruje da bi Ukrajina s novim dostavama mogla ciljano da napada komandne strukture i skladišta municije i oružja Rusa. „Umjesto da se čeka da ruske rakete budu lansirane s aviona, pa onda da se pokušava da se one presretnu i obore, mnogo je efikasnije uništiti mjesto s kojeg ti projektili dolaze.“

Pripreme do mosta Krim

Njemački stručnjak Niko Lange, koji inače radi i za Minhensku konferenciju o bezbjednosti, kaže: „Kada pogledamo situaciju na jugu, uočavamo da je ona i dalje takva da tri pristupa Krimskom poluostrvu predstavljaju ključne vojne ciljeve.“ Lange očekuje da će Ukrajina u narednim mjesecima pokušati da eliminiše što više osjetljivih tačaka ruskog snabdijevanja na Krimu – sve do najvažnije rute snabdijevanja, Krimskog mosta koji povezuje Rusiju s poluostrvom. „Postoji čitav niz vrsta municije koje trenutno mogu da isporuče samo SAD“, kaže Lange, podsećajući da pokretanje proizvodnje municije u Evropi traje veoma dugo.

Kristijan Meling, direktor Centra za bezbjednost i odbranu pri njemačkom trustu mozgova Njemačko društvo za spoljnu politiku, vjeruje da je paket pomoći koji je sada odobrio Senat SAD, uglavnom kupio Evropljanima vrijeme. On smatra da je ova nova pomoć SAD „kraj priče“ u ovom obimu. Mjesecima su pristalice predsjedničkog kandidata Donalda Trampa u Senatu blokirale pomoć Ukrajini.

„Amerikanci nam kupuju vrijeme, a onda mora da se aktivira evropska pomoć“, kaže Meling za DW i zaključuje: „Evropa mora da se naoruža zbog opasnosti od Rusije, ali i da bi pomogla Ukrajini.“

Ovaj članak je prvobitno objavljen na njemačkom.