NE POŠTUJU SE PRAVILA

Sankcionisati samostalni odlazak u planinu

Nigdje kao u usponu na planinske vrhove ne dolazi do izražaja izreka da čizma glavu čuva… U prevodu, bez adekvatne opreme ne ide se u planinu, piše Pobjeda.

Kako onda objasniti situacije u kojima se turisti u sandalama, gotovo bosonogi, zapute u vrleti Durmitora ili u šortsu i majici kratkih rukava promrzli čekaju pomoć u nekom od crnogorskih kanjona.

Planine su izazov, utočište i cilj za mnoge ljubitelje prirode i divljine. U armiji avanturista, mnogo je i onih koji olako shvate lijepe ljetnje slike zelenih pejzaža, prelijepih katuna i vrhova crnogorskih planina. Kad zaškripi, a nehajni ljubitelji prirode dođu „do zida“, ili ih uhvati noć na planini, na scenu stupa Gorska služba spašavanja, a nerijetko u teškim slučajevima mobiliše se i država, koja šalje helikoptere kao logistiku spasilačkim ekipama, čiji angažman plaća niko drugo do – budžet, odnosno građani. U nekim drugim evropskim planinskim centrima i regijama kad neko na svoju ruku, bez vodiča, prijave i adekvatne opreme, zaluta u planini, pa se povrijedi, moraće i da plati evakuaciju i činjenicu da zbog njega mnogo ljudi rizikuje svoje živote.

Kako za Pobjedu kaže Zoran Vojinović, pripadnik Gorske službe spašavanja i rukovodilac ispostave na Žabljaku, koja naročito ljeti ima pune ruke posla, naše su planine još ,,slobodna teritorija“ i ne postoji određena zakonska regulativa koja može sankcionisati samostalni odlazak u planinu.

"Na svim stazama u masivu nalaze se table sa natpisom da se posjetioci kreću na sopstvenu odgovornost i data im je mogućnost da sami odaberu da li će uzeti vodiča ili će se sami kretati. Postoje nagovještaji da je u pripremi predlog mjera za bezbjedan boravak u planinama, među kojima je i obavezno javljanje i upotreba licenciranog vodiča. Lično smatram da bi ovu oblast trebalo regulisati po uzoru na Slovence koji su donijeli zakonsku odluku da jedan licencirani vodič može voditi najviše pet osoba u grupi, a za kršenje ove odluke predviđaju visoke novčane kazne. A druga stvar je i ta da u slučaju neke nesreće osiguravajuća kuća ne pokriva troškove već oni idu na trošak vodiča", ističe Vojinović.

"Nerijetko, turisti ne poštuju neka osnovna pravila, pa se dešava da moramo intervenisati, a razloga je mnogo zašto je to tako: nepoznavanje planine, varljivi klimatski uslovi, upitna psihofizička sposobnost i još kada dodamo i malo avanturističkog duha koga svi mi posjedujemo, lako to dovodi do neželjne situacije", dodaje on.

On precizira da se za bezbjedno kretanje na nekom terenu mora prije svega skupiti par osnovnih informacija o samom području: mora se znati kada se ide u planinu (doba dana), kako se kreće, kada se planiraju odmori, koja oprema i hrana nosi, barata se podacima o broju i lokaciji skloništa na stazi i, naravno, mora se znati broj telefona GSS službe u slučaju potrebe.

"O ovom aspektu u više navrata sam razgovarao i davao predloge nacionalnoj i lokalnoj turističkoj organizaciji i nadležnom ministarstvu. Smatram da bi goste koji dolaze u Crnu Goru trebalo prilikom ulaska u zemlju kroz adekvatane brošure obavijestiti o nekim osnovnim pravilima boravka u našim planinama. Naime, gledajući statistiku preko 80 odsto intervencija i poziva za pomoć imali smo od Naravno, podrazumijevalo bi se osnivanje informativnih punktova na ulazu u planinu na kojima bi se posjetioci registrovali kao u polasku tako i u povratku, i dobijali uputstva za bezbjedan boravak u planini", kaže Vojinović.

Prema njegovim riječima, upravo je ljeto period godine kada ima najviše posjetilaca u planini. Stranih turista, koji ne čitaju naše novine i ne gledaju našu televiziju. E, upravo to je jedan od najvećih problema sa kojima se srijeću strani turisti – neinformisanost, stvarno za koju mi nijesmo krivi. Izradom jednog flajera na dva ili tri jezika koji bi se dijelio na graničnim prelazima i aerodromima u velikoj mjeri bi se, po mom mišljenju, smanjio broj poziva za pomoć. Savjeta nikad dosta, a za ovaj period sa ekstremnim vrućinama apelovao bih da se u planinu kreće što je moguće ranije, dok je svježije, da se nosi dosta vode i voća, zaštitna odjeća i sredstva za zaštitu od sunca, naočare za sunce, pauze praviti u zaklonima i hladovima ako je moguće", ističe Vojinović.