Portal Analitika

ISTRAŽIVANJE CEDEM-A

U CG 809, uglavnom loše plaćenih novinara

Prosječna zarada novinara u Crnoj Gori iznosi 470 eura, a svaki četvrti poslenik javne riječi gotovo svakodnevno radi prekovremeno, dok svaki drugi nikada nije plaćen za taj rad. Tokom državnih i vjerskih praznika, 30 odsto novinara radi potpuno normalno kao što radi i drugim radnim danima, a za svakog četvrtog praznici uglavnom ne postoje. Uprkos lošem socijalnom položaju i neadekvatnim uslovima na radu, preko 80 odsto novinara ne pripada nijednom novinarskom udruženju, a 65 odsto njih nijesu članovi nijedne sindikalne centrale – glavni su nalazi izvještaja „Socijalni položaj novinarske profesije u Crnoj Gori“. .

Istraživanje je realizovao Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) u saradnji sa sindikatom medija Crne Gore, a uz finansijsku podršku Misije OEBS-a u Crnoj Gori u periodu septembar-novembar ove godine. Analiza je realizovana primjenom anketne metode, a ispitano je 150 novinara, od ukupno 809, koliko je uposleno u 57 crnogorskih medija.

Kako je kazao glavni metodolog CEDEM-a Miloš Bešić, istraživanje je imalo za cilj mjerenje socijalnog položaja novinara i stavova novinara o svojoj profesiji.

Rezultati istraživanja ukazuju da je u domaćim medijima značajno više zapošljenih novinarki – 61,3 odsto, nego novinara – 38,7 odsto. Prosječna zarada novinara je 470 eura, a rezultati kažu da je plata nešto veća u privatnim nego u državnim i u štampanim za razliku od elektronskih medija. Analiza je pokazala da 54,7 odsto novinara prima redovno platu, 28,8 uglavnom redovno, 9,3 ne baš redovno i 6 odsto onih koju uopšte ne primaju platu. Prema riječima Bešića, 75,3 novinara ima stalni radni odnos, 13,3 je zapošljeno na određeno vrijeme, dok je 9,3 odsto honorarno zapošljeno.Novinari koji rade u medijima ovaj posao obavljaju u prosjeku 12-tak godina, a podaci pokazuju da su nešto iskusniju u profesiji zaposleni u državnim u odnosu na privatne medije. Kada je riječ o obrazovanju, 78 odsto novinara ima fakultetsko obrazovanje, a 16 odsto njih se bavi profesijom sa srednjom stručnom spremom.

Jedno od pitanja u upitniku bilo je „Da li kolege/nice koji rade isti posao imaju istu zaradu kao i vi“, a prema riječima Bešića svki četvrti novinar je odgovorio sa „da“, svaki četvrti „ne“ , a svaki drugi ne znam.

“Taj podatak više ima smisla kada ga pogledamo po tipu medija, pa ćete vidjeti da u elektronskim medijima 32, 3 odsto tvrdi da imaju istu zaradu ako rade isti posao, a 16,7 u štampanim medijima. To bi trebalo da je ta diskrepanca za isti posao/ista plata mnogo izraženija u štampanim nego u elektrnoskim medijima. Takođe, vidjećete da su zarade ujednačenije u državnim, nego u privatnim medijma“, istakao je Bešić.

Analizom je utvrđeno i da je svakom petom novinaru u Crnoj Gori plata smanjena u prethodnih godinu dana, a smanjenje je bilo izraženije u štampanim u odnosu na elektronske, kao i u privatnim u odnosu na državne medije.

Dvije trećine ispitanih tvrdi da u medijima u kojima rade postoje pravilnici u kojima je definisan njihov posao, a svaki deseti poslenik javne riječi smatra da ne zna šta je njegov posao.

Pun iznos osiguranja na platu koju primaju prijavilo je 70 odsto ispitanika, dok gotovo 19 odsto njih ne zna na koji iznos je osigurano.

Oko 30 odsto novinara dnevno u prosjeku radi više od 8 sati. Broj radnih sati je izraženiji u štampanim u odnosu na elektronske medije, te u privatnim u odnosu na državne. Oko 45 odsto novinara ima radno vrijeme od osam sati. Svaki četvrti poslenik javne riječi gotovo svakodnevno radi prekovremeno, dok svaki drugi nikada nije plaćen za taj rad. Prekovremeni rad je značajno prisutniji u privatnim i štampanim, nego li u elektronskim i državnim medijima. Preko dvije trećine ispitanika ima dva slobodna dana u nedjelji, a istraživanje pokazuje da je u ovom pogledu situacija povoljnija za novinare u štampanim i u državnim, nego u elektronskim i privatnim.

Bešić je rekao da svaki deseti novinar nema redovan godišnji odmor, a nešto ispod 10 odsto njih je izjavilo da ne koristi isti. Godišnji za novinare u prosjeku traje tri sedmice. Tokom državnih i vjerskih praznika 30 odsto novinara radi potpuno normalno kao što radi i drugim radnim danima, a za svakog četvrtog praznici uglavnom ne postoje. Za vrijeme praznika najopterećeniji su novinari koji rade u elektronskim i privatnim, u odnosu na štampane i državne medije.

Najveći broj ispitanih novinara smatra da muškarci i žene u medijima imaju uglavnom jednak tretman od poslodavca, urednika, kolega, javnosti, udruženja i sindikata.

Rad Komisije za praćenje istraga napada na novinare redovno prati 38 odsto novinara, a preko 40 povremeno prate Komisiju. Njen rad u potpunosti podržava 59,3 odsto ispitanika, a 48, 7 ne vjeruje da će postići neke rezultate, ali da će to biti djelimično.

Kada je riječ o pripadnosti novinarskim udruženjima, preko 80 odsto novinare ne pripada nijednom novinarskom udruženju, a najveći broj ispitanika nije želio da navede razloge zbog kojih nijesu članovi udruženja. Takođe, 65,3 odsto novinara, odnosno 2/3 ispitanika nijesu članovi nijednog sindikata. Upitani za razloge zašto nijesu članovi, ispitanici dominanto nijesu davali odgovor.

“To pitanje je vrlo čudno. Novinari nemaju koncept i pojam o novinarskim udruženjima i njihovom značaju“, napomenuo je Bešić.

Predsjednica  sindikata medija Crne Gore Marijana Camović kazala je da je najbolji dokaz koliko su poslodavci zainteresovani za novinare, to što se niko od njih nije pojavio na današnjem predstavljanju izvještaja.

“Ovi podaci su nam od izuzetnog značaja. Potvrdilo se ono što sindikat medija govori od početka. Svega 45,3 odsto ljudi radi osam sati dnevno, a svi ostali rade prekovremeno svaki dan ili nekoliko puta sedmično. Znači rade prekovremeno za platu od 470 eura, a visokoobrazovani su. Zbog čega je to tako? Zašto naš rad vrijedi 470 eura, kad znamo da je potrošačka kopra oko 800 eura“, pita se Camović.Novinar Darko Ivanović je kazao da ga fascinira činjenica da su novinari bez odgovora na pitanje zašto nijesu članovi sindikata i novinarskih udruženja, a njegovo mišenje dijeli i Bešić.

“Kada ste novinar i kada nemate stav o svojoj profesiji, to je već zabrinjavajuće. Sindikat je univerzalna forma zaštite prava bilo koje struke ili radnika od eksploatacije. Ako vi nemate stav da budete član sindikate i nemate odnos prema tome, onda je u pitanju veliki problem“, istakao je Bešić.

Zamjenik šefa Misije OEBS-a u Crnoj Gori Valdemar Figaj rekao je da novinari treba da imaju odgovorajauće ugovore o radu uz minimalnu ekonomsku i socijalnu zaštitu.

“Sindikat medija je uspio da prikupi članstvo, a ono što nas ohrabruje jeste da su u njemu zastupljeni ljud iz svih medija“, zaključio je on.